Svakodnevna fizička aktivnost predstavlja jedan od najvažnijih aspekata zdravih životnih stilova u svakoj životnoj dobi. Značajno unapređuje fizičko i mentalno zdravlje, a smanjuje rizik od nastanka vodećih hroničnih nezaraznih bolesti, kao što su pojedine vrste raka, bolesti srca i krvnih sudova, moždani udar i šećerna bolest.
Kako obavještavaju iz Instituta za javno zdravlje, svjetski dan fizičke aktivnosti ukazuje na potrebu usvajanja aktivnijeg, zdravijeg načina života. Fizički aktivni možemo biti na različite načine: brzim hodanjem, vožnjom bicikla, različitim oblicima aktivne rekreacije (ples, igra). Fizička aktivnost se može sprovoditi i na poslu i u okviru kućnih poslova, kao i radom u bašti. Svi oblici fizičke aktivnosti pružaju zdravstvene koristi ako se sprovode redovno i imaju preporučeni intezitet i trajanje.
Dostupni podaci na globalnom nivou pokazuju da se posljednjih godina prevalencija fizičke neaktivnosti povećava, u svim starosnim kategorijama, a sedentarni način života postaje dominantan kod sve većeg broja ljudi. U svijetu, jedna od četiri odrasle osobe ne ispunjava globalne preporučene nivoe fizičke aktivnosti, a više od 80% adolescenata nije dovoljno fizički aktivno. Neredovna fizička aktivnost povećava rizik od prijevremenog umiranja za 20-30%.
Opšte preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za fizičku aktivnost koja ima zdravstvene benefite su:
-najmanje 150 do 300 minuta umjerene aerobne aktivnosti (brzi hod, vodeni aerobik, lagana vožnja bicikla, lagano plivanje, rad u bašti) ili 75-150 minuta intenzivne aerobne aktivnosti (trčanje, brzo plivanje, vožnja bicikla pod usponom, fudbal, aerobik) nedjeljno za odrasle osobe;
-najmanje 60 minuta umjerene aerobne fizičke aktivnosti dnevno za djecu i adolescente;
-za starije osobe preporuka je da počnu sa manjim nivoima fizičke aktivnosti i postepeno povećavaju nivoe fizičke aktivnosti.
Svaka fizička aktivnost mora biti usklađena sa zdravstvenim stanjem pojedinca kako bi bila bezbjedna i učinkovita. Fizička aktivnost laganog ili umjerenog intenziteta, koja ne prevazilazi zahtjeve brzog hodanja i aktivnosti svakodnevnog života, ne zahtijeva posebno medicinsko odobrenje.
Redovna fizička aktivnost ima pozitivne efekte na samo na zdravlje, već i na životnu sredinu i ekonomiju. Na primjer, hodanje i vožnja biciklom mogu smanjiti zagađenje vazduha, kao i nivo buke u urbanim cjelinama i doprinijeti zdravom okruženju, a učešće u sportskim aktivnostima i događajima omogućava povezivanje i zbližavanje zajednica
