Svjetski dan fizičke aktivnosti obilježava se 6. aprila, a ovogodišnja tema „Budite aktivni, od 1 do 101!“ naglašava važnost fizičke aktivnosti kao jednog od ključnih elemenata zdravih stilova života, relevantnog za sve životne dobi, od najranijeg uzrasta do starosti. Fizički aktivna osoba ostvaruje brojne prednosti za svoje tjelesno i mentalno zdravlje, ima bolju kondiciju, povećanu energiju, poboljšano raspoloženje i kvalitet života, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje.
Redovna, svakodnevna fizička aktivnost, kao što su pješačenje, trčanje, vožnja bicikla, sportske aktivnosti, aktivna rekreacija i igra, značajno smanjuje rizik od nastanka vodećih hroničnih nezaraznih bolesti, kao što su gojaznost, šećerna bolest, pojedine vrste malignih neoplazmi, bolesti srca, moždani udar.
Dostupni podaci na svjetskom nivou pokazuju da se posljednjih godina fizička neaktivnost povećava, u svim starosnim kategorijama a sedentarni način života zauzima primat u životu pojedinaca, kao i porodica i društva u cjelini.
U svijetu, jedna od tri odrasle osobe (31%), odnosno 1,8 milijardi ljudi, nije dovoljno fizički aktivna, s tim da su žene manje fizički aktivne od muškaraca. To znači da ne ispunjavaju globalne preporuke o najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta svake nedjelje. Ovo predstavlja povećanje od 5% u periodu od 2010. i 2022. godine. Ako se ovaj trend nastavi, procjenjuje se da će se udio odraslih koji ne zadovoljavaju preporučene nivoe fizičke aktivnosti povećati na 35% do 2030. godine.
Zabrinjavajuće je da čak 81% adolescenata (uzrasta 11-17 godina) nije dovoljno fizički aktivno, s tim da su adolescentkinje manje aktivne. Nakon 60. godine, nivoi fizičke neaktivnosti se povećavaju jednako i kod muškaraca i kod žena. Neredovna fizička aktivnost povećava rizik za 20-30% od prijevremenog umiranja u odnosu na aktivne osobe.
Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za fizičku aktivnost su:
– najmanje 60 minuta umjerene aerobne fizičke aktivnosti dnevno za djecu i adolescente,
– najmanje 150 do 300 minuta umjerene aerobne aktivnosti nedjeljno (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plesanje, košarka, odbojka itd) za odrasle osobe,
– za starije osobe preporuka je da počnu sa manjim nivoima fizičke aktivnosti i postepeno povećavaju nivoe fizičke aktivnosti,
– ograničavanje sedentarnog načina života, zbog sve većeg motorizovanog prevoza i povećane upotrebe ekrana za rad.
Svaka fizička aktivnost mora biti usklađena sa zdravstvenim stanjem svakog pojedinca kako bi bila sigurna i dala najbolji rezultat. Fizička aktivnost laganog ili umjerenog intenziteta koja ne prelazi zahtjeve brzog hodanja i aktivnosti svakodnevnog života ne zahtijeva posebno medicinsko odobrenje.
Benefiti fizičke aktivnosti ogledaju se u postizanju optimalne tjelesne težine, doprinosi jačanju imuniteta, smanjuje simptome depresije i anksioznosti, te poboljšava kognitivne funkcije. Osim toga, unapređuje se kardiorespiratorna forma, snaga mišića, kostiju i razvija se koordinacija kretanja i pokreta.
Redovna fizička aktivnost ima pozitivne efekte ne samo na zdravlje i dobrobit čovjeka kao pojedinca, već i na društvo, životnu sredinu i ekonomiju. Na primjer, hodanje i vožnja biciklom mogu smanjiti zagađenje vazduha i nivo buke u urbanim gradovima i doprinijeti zdravom okruženju, a učešće u sportskim aktivnostima i događajima omogućava povezivanje i zbližavanje zajednica i izgradnju vrijednih životnih vještina pojedinaca.
Institut za javno zdravlje Crne Gore poziva sve građane i građanke da se svaki dan kreću najmanje 30 minuta umjerenim intenzitetom radi unapređenja fizičkog i mentalnog zdravlja.
