Ovogodišnja tema Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava 7. aprila, posvećena je pravu na jednakost, dostupnost, i sveobuhvatnost kvalitetne i pravovremene zdravstvene zaštite, kao i odgovornom pristupu sopstvenom zdravlju i zdravlju zajednice, donošenjem informisanih i adekvatnih izbora i odluka.
Kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje, u svjetlu trenutne epidemiološke situacije i važnosti zaštite javnog zdravlja, neophodno je istaći važnost vakcinacije kao ključnog koraka u očuvanju zdravlja pojedinca i zajednice. Vakcinacija je temeljni stub moderne medicine i ključni alat u borbi protiv zaraznih bolesti. Osim što štiti pojedinca od teških bolesti, takođe doprinosi kolektivnom imunitetu. Pravovremena vakcinacija pomaže u zaštiti od ozbiljnih bolesti, smanjuje rizik od komplikacija i pruža pojedincima veću sigurnost u svakodnevnom životu. Svaki pojedinac ima pravo na pristup zdravstvenoj zaštiti, uključujući i vakcinaciju. Ovo pravo treba da bude zaštićeno i omogućeno svima, bez obzira na socijalni status, rasu, pol, religiju ili bilo koji drugi faktor. Univerzalni pristup vakcinama je jedno od osnovnih ljudskih prava.
Prepoznajući individualnu slobodu i autonomiju, mora se istaći i važnost odgovornog ponašanja prema zajednici. Vakcinacija nije samo pitanje ličnog izbora, već i odgovornost prema drugima. Odluka da se vakcinišemo ne samo što štiti nas, već i naše voljene, kao i one koji su imunološki kompromitovani ili ne mogu biti vakcinisani iz medicinskih razloga. Kada je u pitanju zdravlje najmlađih, svako dijete ima pravo na vakcinaciju, a moralna i zakonska obaveza roditelja /staratelja je da im to pravo i omogući. Donošenje odluke o vakcinaciji u skladu sa svojim zdravstvenim potrebama i obavezama prema zajednici, podrazumijeva informisanje o vakcinama i razgovor sa zdravstvenim stručnjacima.
Pored aktuelnih epidemija vakcino-preventabilnih zaraznih bolesti, epidemija nezaraznih bolesti predstavlja sve veći javnozdravstveni problem. Za nastajanje nezaraznih bolesti odgovorni su različiti faktori rizika, od genetskih, preko onih koji su vezani za ponašanje i na koje je moguće uticati (upotreba duvana, upotreba alkohola, fizička neaktivnost i nezdrava ishrana) do mnogobrojnih faktora rizika iz okoline i profesionalnog okruženja (zagađeni vazduh, toplotni talasi, hronični stres, zračenje, nepravilna upotreba hemikalija i toksičnih materija i sl). Veoma je bitno spriječiti izlaganje ovim faktorima rizika u ranom životnom dobu (pa čak i tokom trudnoće i u djetinjstvu), kao i raditi na usvajanju zdravih životnih stilova od ranog djetinjstva i praktikovati ih tokom cijelog životnog vijeka.
Pravilna ishrana obezbjeđuje neophodne hranljive materije za očuvanje zdravlja, pravilno funkcionisanje organizma, pravilan rast i razvoj djece i sprečavanje hroničnih nezaraznih bolesti. Uravnotežena ishrana je posebno važna za razvoj djece, a takođe, omogućava odraslim osobama da imaju zdraviji i aktivniji život. Preporučuje se konzumiranje raznovrsne, neprerađene i svježe hrane, uključujući osnovnu-jednostavnu hranu: žitarice, mahunarke, povrće, voće, hranu životinjskog porijekla, sjemenke i jezgrasto voće, kao i umjerenu količinu kvalitetnih masnoća – biljnih ulja, i istovremeno izbjegavanje hrane sa visokim sadržajem šećera, masti i soli. Povrće i voće su važni izvori vitamina, minerala, dijetetskih vlakana, biljnih proteina i fitonutrijenata, te osobe, čija je ishrana bogata ovim namirnicama, imaju značajno manji rizik od gojaznosti, srčanih oboljenja, moždanog udara, dijabetesa i određenih vrsta raka.
Jedan od ključnih aspekata zdravlja jeste i obezbjeđivanje pristupa ispravnoj vodi za piće, i adekvatnim sanitarno-higijenskim uslovima i predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava, te se mora omogućiti svima bez diskriminacije.
Zagađeni vazduh je najvažniji faktor iz životne sredine koji može štetno uticati na svaki organ u našem tijelu. Udisanje zagađenog vazduha predstavlja rizik za nastajanje bolesti i prijevremeno umiranje od gotovo svih uzroka smrti, a posebno zbog nastajanja moždanog udara, ishemijske bolesti srca, hronične opstruktivne bolesti pluća, raka pluća i drugih organa, šećerne bolesti, kognitivnih oštećenja i neuroloških bolesti. Na zagađenje vazduha, koje je sve izraženije, utiču: industrija, saobraćaj, kao i korišćenje fosilnih goriva i drveta u domaćinstvima, ali i sve učestaliji požari na sanitarnim i divljim deponijama, kao i paljenje otpada na otvorenom prostoru u domaćinstvima. Kako bi se efikasno borili protiv zagađenja vazduha, odnosno omogućili da živimo u životnoj sredini koja neće štetno uticati na naše zdravlje, bitno je da svi damo doprinos kao pojedinci i kao društvo u cjelini.
Birajući zdrave životne stilove, donoseći odgovorne i informisane odluke o sopstvenom zdravlju, ali i uz solidarnost i brigu o zdravlju drugih, zajedno možemo da prevaziđemo izazove koji su pred nama.
