Najvažniji strateški prioritet i spoljnopolitički cilj Vlade Crne Gore je punopravno članstvo Crne Gore u EU do 2028. godine. U skladu sa tim planirano je zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja uključujući i najvažnije, poglavlje 23 (pravosuđe i temeljna prava) do kraja 2026. Nakon dobijanja pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) kao i završnih mjerila za poglavlje 23 i poglavlje 24, ubrzanom dinamikom se radi na njihovom ispunjavanju. Da će Crna Gora zadovoljiti minimun za zatvaranje ovih poglavlja do kraja godine vjeruje i poslanik Pokreta Evropa sad i odbornik Novske liste, Jovan Subotić koji je bio gost emisije „U četiri oka“ na RTHN.
-Definitivno je dobro postaviti taj cilj i definitivno treba raditi ka njemu. Ne smijemo se opuštati ni jednoga sekunda. Vjerujem u ljude koji su direktno zaduženi za rad na ta dva poglavlja. Imamo izuzetne ljude u ministarstvima, posvećene upravo toj oblasti. Poruke iz Brisela mislim da su jasno saopštene i da su ih oni jasno čuli. Dakle, to su poruke ohrabrenja ali i jasne instrukcije da se određene stvari moraju ubrzati, da se mora preuzeti lična odgovornost, da se moraju zakoni raditi, donositi i uporedo spremati podzakonska akta, kazao je Subotić.
Ističe da su poglavlja 23 i 24 jako zahtjevna u „državi koja je, po njegovom mišljenju, ogrezla u korupciji i kriminalu“.
-U isto vrijeme mi smo društvo koje je pokazalo toliko veliki napredak na ovom putu ka Europskoj uniji i mislim da idemo u pravom smjeru i da ćemo zadovoljiti onaj minimum dovoljan za privremeno zatvaranje poglavlja i da ćemo u narednom periodu nastaviti samo da unapređujemo te oblasti. Mnoge nevladine organizacije, civilni sektor rade na tome u državi, mnogo je upumpano novca za projekte, za podizanje svijesti, za edukaciju o ovim temama i ja vidim samo pozitivne efekte toga, rekao je Subotić.
Kako je rekao, Zakoni o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbijednost dobili su zeleno svjetlo Evropske komisije ali će se do kraja godine morati usaglasiti. Oni kao i ostali usvojeni zakoni kako poručuje mijenjaju društvo na bolje. Kritike upućene novim zakonskim rješenjima tumači kao pokušaj stvaranja straha od strane onih koji se pribojavaju odgovornosti za svoja prošla djela.
-To je stvaranje politike straha koji je ničim izazvan, osim strahom samih aktera i onih koji izgovaraju te riječi, od onoga da će njihova djela u prošlosti doći na naplatu sada kada imamo normativni okvir da se obračunavamo sa, najprije korupcijom, a zatim i lošim i korumpiranim kadrovima u redovima onih koji bi trebalo da čuvaju red i mir u ovoj zemlji. Znači, na djelu su reforme jednog društva. To nije lako ostvariti, u mnogim zemljama koje jesu postajale članice Evropske unije dolazilo je do čudnih rezultata na sljedećim izborima, upravo zato što su reforme bile bolne, što su bile u svojim početnim stadijumima i što je za narod određena stvar bila teška za navići se, smatra Subotić.
Premda postoji saglasnost svih političkih aktera o uvođenju otvorenih lista, problem leži u detaljima primjene. Ključna pitanja obuhvataju broj izbornih jedinica, način glasanja, te obavezni procenat zastupljenosti žena. Iskustva iz regiona, kaže Subotić, pokazuju da otvorene liste često imaju minimalan uticaj na konačan raspored mandata, što ukazuje na to da sam model mora biti pažljivo prilagođen crnogorskom kontekstu kako bi bio svrsishodan.
-Otvorena lista je jedna generalna tema, a ovamo su konkretne stvari. Koliko izbornih jedinica će Crna Gora imati, da li će biti jedna izborna jedinica ili će biti lokali? Hoćemo li imati tri izborne jedinice: primorje, centralna regija i sjever? Na koji način će se koncept otvorene liste sprovesti, da li samo na prvih pet? Da li ćete imati priliku da glasate za različite predstavnike iz različitih stranaka ili samo za jednu stranku, pa u okviru nje zakruživati određeno ime? Kako ćete regulisati potreban procenat žena na tim listama? To su mnogi detalji i mnogo finesa oko kojih se treba dogovoriti. Zemlje u regionu imaju otvorene liste, ali imaju različite koncepte. Imaju različit procenat uticaja otvorenih listi na konačan rezultat, rekao je Subotić.
Smatra da bi trebalo definisati modalitet kako bi se izbjegli koruptivni potezi.
– Možda će se pojaviti određeni biznismeni sumnjivog kapitala koji će u izborni proces ući sa nekim nelegalnim fondovima ili na nelegitiman način se takmičiti. Naravno da imamo Zakon o finansiranju izbornih kampanja i izbora odbornika i poslanika, međutim, sve su to rizici koje nose ove reforme i treba ih vrlo detaljno ispitati i prilagoditi onome što je crnogorska javnost i crnogorska suština, rekao je Subotić.
Smatra da je riječ o veoma osjetljivoj temi te je neophodno pažljivo raditi na tim zakonima.
