Odbornici su danas, u nastavku sedme sjednice lokalnog parlamenta, usvojili Odluku o davanju saglasnosti na Sporazum između Opštine Herceg Novi, Javnog preduzeća Željeznica Federacije BiH Sarajevo i stanara Željezničke zgrade br. 11, 13 i 13a u Zelenici, prema kojoj će Opština isplatiti revalorizovani iznos cijena otkupa stanova, sa kamatom, odnosno 50.576,81 eura JP Željeznice BiH radi razrješenja sudskog spora, koji traje oko pet godina. Time će 15 porodica riješiti vlasničko pitanje nad stanovima u kojima žive decenijama i koje su otkupili 1992. godine od JP za komunalne i stambene poslove Herceg Novog.
Glavni administrator Opštine Herceg Novi, Nenad Đorđević u uvodnom izlaganju istakao je da je riječ o problemu koji je recidiv iz 1992. godine, te da je lokalna uprava na inicijativu građana Zelenike, pretendenata na pravo svojine na stanovima u navedenim zgradama, ušla u rješavanje ovog problema.
– Ušlo se u pregovore sa Željeznicom Federacije BiH zbog složenosti BiH kao države. Oni su nas uputili na Agenciju za privatizaciju BiH. Sa njima su par godina vođeni pregovori. Baratalo se sa velikim svotama novca. Naš konzistentan stav i predlog u pregovorima je bio da se cijena otkupnih stanova iz 1992. revalorizuje i da se na taj način obešteti JP Željeznice BiH. Činjenica je da su stanovi otkupljeni 1992. godine, da su tadašnji nosioci stanarskog prava, na osnovu prava na otkup stanova, iste otkupili od JP za komunalne i stambene poslove Herceg Novog, te da je Opština Herceg Novi dala pravo na otkup stanova preko svoje javne službe, potpisala ugovore o otkupu stanova, prihodovala iznos novca na ime cijena otkupa. Činjenica je da se u kasnijem vremenskom periodu utvrdilo da je vlasnik svih otkupljenih stanova Željeznica BiH, te da su lica koja su otkupila stanove ostala bez prava svojine i da ne mogu riješiti svoje svojinsko pravne odnose na predmetnim stanovima, na koje imaju pravo shodno ugovorima o otkupu stanova, koji su kasnije derogirani utvrđivanjem vlasništva u korist Željeznica BiH – naveo je on.
Kako Opština Herceg Novi, kao strana koja je prihodovala iznos novca u tadašnjim dinarima na ime otkupa, sada nema drugi način da riješi pravo na svojinsko vlasništvo sadašnjim stanarima tzv. Želježničkih zgrada u Zelenici, nakon skupštinske Odluke o zaključenju ovakvog sporazuma, uključiće se u sudski spor i sporazumno riješiti odnos između stanara zgrada, ranije nosilaca stanarskog prava i JP Željeznice BiH, jer bi eventualno rješavanje stambenog pitanja zahtjevalo bi milonske iznose, pa tako bi svi ugovori o otkupu stanova bili bez pravnog dejstva.
– Naš konzistentan stav je nakon instancionog rješavanja zahtjeva Opštine Herceg Novi od nadležnih organa BiH usvojen, tako da je usvojen i zahtjev da se revalorizuju dinarski iznosi u današnju valutu, s tim što je zahtjev Željeznice BiH da se plati i kamata na taj iznos, koja teče od 92. godine. Sve ukupno, prema nalazu sudskih vještaka i glavnica i kamata bi iznosila nešto preko 50 hiljada eura. Na taj način stanovnici željezničkih zgrada u Zelenici rješavaju svoj svojinsko-pravni status na nepokretnostima, na kojima su ranije imali stanarsko pravo i za koje su zaključili ugovore o otkupu stanova i izgubili pravo na svojinu stanova, zbog činjenice da se kasnije utvrdilo kako je vlasnik stanova stanova JP Željeznici BiH. Stanari su sa pravom tražili od Opštine Herceg Novi da se uključi u rješavanje spornog pravnog odnosa jer gube nekada stečena prava, ugovori o otkupu ne proizvode pravna dejstva, te ne mogu rješiti svoj status. Ishod sudskog spora je neizvestan, a pravo na otkup stana u vremenu sadašnjem, ne mogu ostvariti, jer se radi o tržišnim vrijednostima stanova – pojasnio je Đorđević.
Odbronik DPS-a Nebojša Kaluđerović pohvalio je dokument, istakavši da je jako precizan, sadražajan i objašnjavajući, ali uz komentar da je sarajevsko Javno preduzeće imalo puno pravo da traži restituciju, zbog čega je zatražio od Đorđevića pojašnjenje koji je bio motiv da Željeznice pristanu na iznos od 50,5 hiljada eura, da li im je iz lokalne uprave nešto drugo obećano kao kompenzacija ili postoji prani razlog zbog kojeg ne mogu naplatiti kvadrate tih stanova po tržišnoj vrijednosti i da li u Herceg Novom postoji još ovakvih slučajeva.
Đorđević je pojasnio da je stav Opštine bio da se novčani iznos iz 1992. prenese u sadašnje stanje, a do iznosa je došao finansijski vještak iz BiH. Pored toga, kazao je da nije upoznat da u Herceg Novom postoji još ovakvih slučajeva.
Skupština je danas usvojila odluku o davanju saglasnosti za zaključenje sudskog poravnanja između Općine Konavle i Konavoskog komunalnog društva sa jedne strane i Opštine Herceg Novi i preduzeća Vodovod i kanalizacija Herceg Novi sa druge strane, koju je obrazložio sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović a po kojoj će hercegnovski Vodovod od 1. januara za transport vode kroz Hrvatsku umjesto 25 000 mjesečno plaćati 33 000 eura.
Odbornica GP “Idemooo” dr Olivera Doklestić smatra da je pregovore sa konavoskim komunalnim preduzećem trebalo voditi na drugačiji način. Kazala je da je sporazum napravljen na štetu Vodovoda HN te da bi onaj ko je pregovarao trebalo da snosi odgovornost za dodatnih 96 000 eura godišnje koje bi, po njenom mišljenju, trebalo da uđu u troškovnik opštine a ne Vodovoda.
-Sporazum ima mnogo nedostataka. Ne pominje se količina vode koja se transportuje, ne pominje se stanje, ne pominje se kakav je status saobraćajnice ili tog čitavog pojasa kroz koji je postavljen cjevovod. U moje vrijeme je uloženo 300 000 eura u sanaciju cjevovoda kroz Konavle i bilo je nekih drugih investicija, i sve to ulazi u ovaj sporazum. Međutim ako pričamo o nekim partnerskim odnosima dvije zemlje koje će sutra biti zajedno u EU, mislim da ovaj sporazum pravi veliku štetu Herceg Novom. Imam sumnju da se iza njega krije nešto drugo, da želimo možda da navučemo omrazu na naše komšije , da bi mogli da ovaj cjevovod marginalizujemo u nekom trenutku u korist nekih pitanja i značaja HN i njegovih izvorišta i možda dovođenja vode iz Trebinja preko Sitnice da bi ušli u nešto što bi nas možda ubilo, a to je ulazak u regionalni sistem vodosnabdijevanja, kazala je Doklestić.
Smatra da ovaj cjevovod treba Opštini HN i našem preduzeću da omogući da ostane nezavisan od drugih državnih strateških kurseva u ukrupnjavanju vodovodnih preduzeća.
-Ovom sporazumu nedostaje način i kvalitet održavanja i nedostaju količine vode koje se transportuju, kazala je Doklestić i podsjetila da je HN omogućen dotok od 900 l/sek a sada dobijamo 490 l/sek. Ljeti se, kako kaže, ta količina spušta ispod 400 l/sek, jer cjevovod ima dosta nelegalnih priključaka.
Predsjednik Opštine Stevan Katić je podsjetio da je cjevodovod pušten u rad za vrijeme SFRJ i da sada moramo da dogovaramo korišćenje tog cjevovoda. Objasnio je da se cijeli taj pojas u njihovom katastru vodi kao željezničko truplo u vlasništvu opštine Konavle.
-Na sastanku sa predstavnicima Konavoskog društva traženo je od nas da cijena krene od septembra, što nismo mogli da prihvatimo i dogovoreno je da to bude od 1. januara. Njima predstavlja problem cjevovod koji je u nezadovoljavajućem stanju, posebno u dijelu Zvekovice. Da bi se sanirao cjevodod u prethodnom periodu je rađena analiza i to bi trebalo da košta oko 1,5 miliona eura. Mi smo tražili da to uđe u međudržavni sporazum i mi moramo ući u taj projekat, kako bi u kontinuitetu dobijali vodu. Moramo zajedno sa državom raspisati tender i naći izvođača koji će posao uraditi po dokumentaciji koja je stigla od renomirane građevinske firme, kazao je Katić.
Odbornik Demokrata Boro Lučić je kazao da će ovaj ugovor imati dva aneksa koji će potpisivati zajedno između vodovodnih preduzeća.
-Oni sada zajedno rade na dvije stvari, prva je investiciono održavanje, i nadam se da će Vlada pomoći u finansiranju. Druga stvar tiče se restrikcija i one će biti naša budućnost dok ne nađemo alternativni pravac vodosnabdjevanja. Drugi aneks bi trebao da bude upravo način na koji mogu da se dobiju dodatne količine vode sa izvorišta Juta u Konavlima da bismo mogli tokom restrikcija smanjiti njihovu dužinu, kazao je Lučić.
Istakao je da Konavle ne koristi vodu iz istog cjevovoda jer su izgradili novi, te da bi pitanje nelegalnih priključaka trebalo zajednički rješavati. Dodao je da se mora raditi na tome da dobijamo vodu sa dvije strane.
-Mi smo uradili jedan tehnički koncept dobijanja vode sa strane Trebinja preko Sitnice. To je prihvaćeno i od strane Ministarstva i Svjetske banke. Da li će se to desiti vidjećemo, ali mislim da je veoma bitno da se desi, kazao je Lučić.
U okviru objedinjene rasprave o restrukturiranju Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture i Vodovoda , sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović je objasnio da je ovo prvi korak ka spajanju preduzeća.
Odbornica Građanskog pokreta „Idemooo“ Olivera Doklestić kazala je da je protiv ove odluke zbog toga što kolektor i postrojenje nemaju tehnički prijem, što znači da ne bi trebalo da budu u funkciji. Smatra da će ova odluka dodatno finansijski opteretiti Vodovod.
-Sve što se dešavalo sa kolektorom i postojenjem davno je ušlo u domen krivične odgovornosti. Vrlo je neobična odluka da se spajaju ova dva preduzeća jer će na svojim leđima to da osjeti Vodovod. Moraće da prihvate nešto što ne valja i sve anuitete za otplatu i zaposlene iz Društva. Sve je to udar na likvidno preduzeće, kazala je Doklestić.
V.d. direktora Vodovoda Zoran Bijelić objasnio je da će se usvojiti odvojeno planovi i programi Vodovoda i Društva. Smatra da neće biti dodatnog finansijskog opterećenja Vodovoda.
-Prilikom spajanja program rada i finansijski plan će doći objedinjeni tako da neće biti veliki finansijski udar na preduzeće. Opština će spajanjem prebaciti Budžet Društva na Vodovod. Ovo je inicijalni akt i slijedi izrada Elaborata i ugovora o spajanju preduzeća koji će definisati obaveze Vodovoda. Najmanji problem su radnici, jer je veći dio na budžetu Vodovoda, kazao je Bijelić.
Odbornik DPS Vladimir Kosić kazao je da danas ovo pitanje riješavaju Odbori direktora, a trebalo bi Skupština, dok je njegov partijski kolega Dejan Stojadinović ocijenio da ova odluka donosi probleme i da može dovesti i do blokade Vodovoda.
Odluka je većinom glasova usvojena.
U nastavku redovne sjednice lokalnog parlamenta usvojene su Odluke o urbanoj sanaciji, a data je saglasnost i o uspostavljanju saradnje i bratimljenja između Opštine Herceg Novi i grada Lobeca. Usvojen je i Predlog odluke o linijskom gradskom i prigradskom prevozu putnika na teritoriji opštine, a odbornici su većinom ukazali da se prilikom određivanja autobuskih stajališta mora voditi računa o bezbjednosti, jer je veliki broj njih trenutno nebezbjedno.
Skupština je danas usvojila odluku o planu davanja godišnjih koncesija na teritoriji opštine Herceg Novi za 2026. godinu.
Sekretar Vladislav Velaš je kazao da se plan usvaja u cilju izgradnje panoramske gondole Igalo-Ilinica. Kako je rekao gondola mora biti predmet koncesije a u narednom periodu će se raditi ozbiljna studija i već se razgovara sa dvije svjetske firme.
-Rezultat toga biće koncesioni dokument koji će definisati sve uslove mnogo preciznije i o kojem će Skupština u narednom periodu raspravljati. Vjerujem da će ovo biti odličan projekat, kazao je Velaš.
Odbornik Kosić smatra da treba obogatiti turističku ponudu i da će gondola sigurno tome doprinijeti. Upitao je i zašto nije potrebna izrada Elaborata zaštite životne sredine.
-Koji su modeli zaštite lokalne uprave u odnosu na ono što će koncesionar raditi, i na koliko godina je u planu koncesija, pitao je Kosić.
Odbornika NSD Mitra Kisjelicu interesovalo je koliko je koncesiono područje, koju površinu zahvata i da li je to imovina Opštine.
-Koje su to prepreke još za realizaciju ovog projekta i kada ističe rok izvođaču za izgradnju ovog projekta?, pitao je Kisjelica.
Odbornica Doklestić kaže da je ovo mehanizam za jednu koncesiju i da nije riječ o strateškom planu.
-Ovakvi projekti moraju da imaju više predloga lokacija i da se izabere najbolja. Mi danas glasamo prije nego što znamo da li je projekat javni interes. Koliki će biti prihod opštine, koliko će zaposlenih imati, kakvi su rizici ako projekat ne uspije, pitala je Doklestić i dodala da posebnu pažnju izazivaju prateći sadržaji na Ilinici. Istakla je da se ne zna kolika je koncesiona naknada, kolika će biti cijena karte i da li je to infrastruktura za građane ili eksluzivni turistički proizvod.
Odbornik Lučić je kazao da je gondola definisana još ranije, prostornim planom iz 2018. godine, kada je planiran i panoramski lift kod Dvorane Park. Na osnovu toga su, kako je rekao, izdati UT uslovi i Vlada je raspisala tender.
-Da bi se bilo šta uradilo mora da postoji plan. Da bi se uradio elaborat a na osnovu njega i koncesioni akt. Zato danas dajemo saglasnost na jednu stvar na koju opština može da da eventualnu koncesiju a to je gondola. Projekat ide svojim tokom i mislim da će ona biti izgrađena do sezone. Imamo godinu dana da vidimo na koji način njom upravljati, kazao je Lučić.
Odbornik Stojadinović kaže da ne postoje jasni planovi.
-Imate grupu građana iz naselja Riversajd koji su protiv toga da gondola prolazi iznad njihovih zgrada. Po zakonu morate imati saglasnost etažnih vlasnika, smatra Stojadinović. Dodaje da prvi put odbornici čuju da će na Ilinici biti restoran. Ističe da bi za 12 miliona gondola mogla biti izgrađena od Škvera do Španjole, što bi možda, po njegovom mišljenju, bilo ekonomski opravdanije.
Sekretar Velaš je pojasnio da rade na održivom projektu kako opština ne bi morala da izdvaja dodatna sredstva u narednom periodu. Nakon master plana koncesiosnog područja, kako je rekao, tačno će se znati zona u kojoj će se odvijati aktivnosti. Ideja je da sadržaji na Ilinici, budu namijenjeni djeci.
-PUP Opštine iz 2025. potvrdio je lokaciju definisana planom iz 2018. godine. Strategija razvoja opštine takođe je definisala ovaj projekat kao razvojni koji će se realizovati u ovom roku, rekao je Velaš i dodao da je Budžetom za 2026. opredjeljeno dva miliona eura za panoramski lift od plaže Boka do Dvorane Park.
-Planiran je i nastavak nakon toga, prvo do autobuske stanice, pa dalje do Španjole, naglasio je on.
Zaključeno je bez izglasavanja, uz garancije koje su dali predsjednik SO Miloš Konjević i sekretar Velaš da će koncesioni akt i sva dokumentacija biti pred odbornicima kada bude pripremljena.
Na sjednici je imenovan i novi Odbor direktora Komunalno stambenog preduzeća, u čijem sastavu su: Dragan Korović, Tatjana Tomašević, Ilija Bačanović, Jelena Rikalo i Stevan Lepetić.
Sjednica će biti nastavljena u utorak, 30. decembra.
