U Herceg Novom živi veliki broj građana koji su bez regulisanog statusa državljnstva. Među njima su raseljena lica iz BiH i sa Kosova, kao i oni koji su bez državljanstva ostali nakon referanduma 2006. godine.
Problem je djelimično u zakonskim rješenjima i njihovoj primjeni, jer postoji veliki broj slučajeva koji su ispunjavali uslove za prijem u državljanstvo, ali je namjerno pravljen diskontinuitet njihovog boravišta na teritoriji Crne Gore.
Kako je u emisiji „U četiri oka“ objasnila potpredsjednica Nove srpske demokratije i poslanica u Skupštini Crne Gore, Simonida Kordić, MUP bi namjerno napravio pauzu kod trećeg uzastopnog produživanja prebivališta, tako da građani bez državnjanstva nisu mogli da ostvare minimum od 5 godina boravka i morali bi da započinju proces iz početka.
– To je, u praksi, jedno ne malo nasilje nad pravnim sistemom i nad pravima građana, koji su na taj način gubili izuzetno važna prava. To su ljudi koji ne mogu da se zaposle ni u jednoj državnoj firmi, koji ne mogu da putuju, osim u zemlje okruženja gdje je dovoljna lična karta, oni ne mogu da glasaju. Neka od građanskih i ljudskih prava su ozbiljno ugrožena tom jednom vrlo brutalnom manipulacijom – navodi ona.
Kordić naglašava da je od izuzetne važnosti rješavanje ovog problema, kako bi ljudi koji imaju pravo na državljansto, to pravo mogli da ostvare u redovnoj proceduri.
Pored toga, potrebno je riješiti i problem prebivališta, koji se javlja uoči svakih izbora u Crnoj Gori, jer ljudi koji nemaju prebivalište, ipak, glasaju.
– Ustav i izborno zakonodavstvo predviđaju minimum dvije godine prebivališta na teritoriji Crne Gore i državljanstvo kao uslov za biračko pravo. Međutim, taj način na koji se određuje prebivalište je nejasan i mutan. Drugo, ne primjenjuje se ta odredba obavezne odjave prebivališta, u slučaju da prava koja prositiču iz prebivališta građani ostvaruju na nekom drugom mjestu. Prema tome i pravo na glasanje, zdravstveno osiguranje, odlazak djece u školu… postoji određeni niz kategorija koje određuju gdje je zapravo prebivalište – objašnjava Kordić.
Ovu su problemi koji moraju biti riješeni, kako bi država imala čist birački spisak, odnosno kako o sudbini ljudi koji žive u Crnoj Gori, ne bi odlučivali oni koji ne žive u njoj, zaključuje Kordić.