Nakon uspješnog predstavljanja na talasima radija, četiri radio drame: Mirko i Olga Komnenović narodu, Kralj kamenorezac, Sat kapetana Štumbergera i Jedna ljubavna priča Milica i Ivo, autorka, naša koleginica, novinarka Vitka Vujnović, sabrala je u zbirku “Sat starog kapetana”, koju je sinoć predstavila novskoj publici u prelijepom ambijentu Hotela Talia.
Ova zbirka radio drama predstavlja nostalgično putovanje kroz istoriju Herceg Novog i Boke Kotorske u kojem je Vujnović istorijske ličnosti transformirala u univerzalne priče o etici, ljubavi i ljudskosti. Radnja drama smještena je u prostor Boke, povezujući sudbine ljudi koji su tu rođeni s onima koji su, očarani njezinom ljepotom, odlučili ostati zauvijek.
Dramski pisac i književnik Miloš Latinović kazao je da Vitka Vujnović, u svojoj knjizi „Sat starog kapetana“ oživljava specifičan žanr radijskog kazivanja koji polako nestaje, a dokumentarnu građu pretvara u duhovnu igru.
– Čitajući radio drame Vitke Vujnović, sabrane u knjizi Sat starog kapetana, prožira me osjećaj udobnog putovanja kočijom, kojoj je odredište prošlost, i to bolja prošlost, jer taj posebni, divni i duboko emotivni žanr radijskog kazivanja, koji pamtimo kao priče ili maštom stvorene slike iz srećnijeg djetinjstva, lagano pripada pepelu zaborava. Te su priče, koje strpljivo ispisuje Vitka Vujnović, i nostalgično podsjećanje na neponovljive ljude i drugačije vrijeme u kojem su trajali, braneći do posljednjeg razloga vrijednosti koje su ih upravo činile posebnim. Vitka Vujnović je prvorazredni novinar, dugogodišnji hroničar kulturnih događaja u Herceg Novom, ali i onih u gotovo mitskom prostoru Boke, kazao je Latinović.
Autorka je, po riječima Latinovića, sačinila važan panoptikum priča koje nas nose kroz vjekove, osvjetljavaju staze prošlosti i čuvaju stećke vrijednosti koji i danas krase ljude na ovom delu svijeta.
-Ali ono što je nekako još bitnije, Vitkine dramske priče ostavljaju neizbrisiv žig o iskrenosti, požrtvovnosti, vjeri u buduće naraštaje, o ljubavi i čovječnosti. Bez obzira na društvene okolnosti i moguće posljedice Komnenovići su jasna slika požrtvovnosti i uspješnosti koja nije dozvolila da bude izvitoperena u sinekurama i egoizmu. Začudni i genijalni kapetan Štumberger jeste renesansna ličnost, ali prije svega obelisk moralnosti i oficirske čestitosti. Dok su Andrić i njegova Milica u Vujnovićkinom iskazu lica koja ne iznevjeravaju ljubav i ljubomorno čuvaju uzajamno poštovanje kao osnovu za njeno trajanje. Možda se na prvi pogled komad Kralj kamenorezac ne uklapa u ovaj vijenac drama, ali naravno da nije tako, jer govori o umjetniku i o vlastodržcu, osnivaču grada, grada koji odaje utisak da se približavaš nekoj gazdinskoj, gospodarskoj, gostoljubivoj kući, čija je kapija svakome i u svako doba širom otvorena, rekao je on.
Latinović smatra da sve četiri publikovane drame imaju potencijal za klasično scensko predstavljanje te da vjeruje da će do toga uskoro doći i da ćemo neku od ovih drama vidjeti na sceni ambicioznog teatra, repertoarski promišljene produkcije i zanimljivog sadržaja.
Radio dramu je na talase Radio Herceg Novog vratio je 25. HAPS koji je u vrijeme pandemije korona virusa, realizovan kao festival radio drame, podsjetila je urednica pozorišnih programa Milina Kovačević.
– Pozorišni festival je migrirao na radio talase. Prve godine je tako i naslovljen HAPS Migracije, a bio je to također revijalni Regionalni festival radiofonskog stvaralaštva prema ideji doktora Vuka Vukovića, poveznica radijskog i dramskog stvaralaštva. Tako je Vitkina prva radio drama Mirko i Olga Komnenović narodu, nastajala uporedo sa jubilarnim festivalom, a premijeru je imala 25. maja 2020. godine, čime je obilježeno 39 godina postojanja i kontinuiranog rada Radio Herceg Novog. Premijera radio drame Kralj i kamenorezac je realizovana u okviru 26. HAPS-a, 30. aprila 2021. godine. Ova dva ostvarenja okupila su novske glumce Dejana Đonovića, Gorana Slavića, Jelenu Krunić, Miloša Pejovića i Bojanu Malinovsku. U jednoj od uloga bio je Milo Perišić, a tu su i glasovi Boba Milanovića, Dragane Vlaović, Dragana Vidakovića i Željke Čepić. Tonski snimatelj i montažer bio je Dragan Vidaković. Izbor muzike je sjajno uradio Goran Hinić. Tokom narednog HAPS-a realizovan je program Pozorište budućnosti u okviru kojeg je prikazana ekranizacija radio drame Kralj i kamenorezac. Nikola Ćurčin, hercegnovski umjetnik, slikao je scene kako su se nizale, što je kamerom pratio Ernesto Kolarić, koji je uradio i montažu, kazala je Kovačević.
Filozofska radio drama Kralj i kamenorezac nastala je prema pričama iz knjige “Tražim ime” Višnje Kosović i zbirke filozofskih aforizama “Riječ o ćutnji” u izdanju Hercegnovskog pozorišta, koja je i recenzent Vitkine knjige. I Kosović kao Latinović smatra da Vitkini dramski tekstovi posjeduju izuzetnu prilagodljivost – primarno su koncipirani kao radio-drame, ali se lako mogu prilagoditi za klasičnu scenu, televiziju ili performativno izvođenje.
– Svaki dramski žar je najlakše revitalizovati, jer jednostavno njega hoće život, jer na kraju krajeva, šta je život nego jedna velika, vječito otvorena drama. Dramatika života, to je snaga i izvor života. Ono što je jako bitno za Vitkinu dramu, dramske tekstove, je da one mogu da se upodobe veoma lako dramaturški i da budu izvođene u svim dramsko scenskim varijantama, od klasičnog scenskog, radio scenskog, televizijsko-scenskog, pa onda edukativnog. Vrlo bitna dimenzija edukativno scenskog, posebno ove istorijske drame, Olga i Mirko Komnenović ili Andrić i Milica jedna ljubavna priča i Sat starog kapetana, a mogu čak biti izvođene i performativno, rekla je ona.
Kosović ističe da ove drame nisu plod površnog pisanja, već rezultat temeljnog istraživačkog rada. Poseban primjer je, kako je kazala, dramsko rasvetljavanje lika Miroslava Štumbergera, čiji je životni put od konstruktora i kapetana do kolekcionara i zadužbinara prikazan kroz majstorsko preplitanje likova majke, žene i smrti.
Zato smatra da postoji snažna potreba za integracijom ovih drama u obrazovni proces, jer, kako je rekla, likovi poput Mirka Komnenovića nisu samo istorijske figure, već simboli „zavjetne svijesti“ – najvišeg oblika svijesti koji podrazumijeva ugrađivanje cijelog sebe u duh naroda i kolektivno pamćenje.
Gorčin Blagojević, romansijer, esejista i pjesnik kazao je da je čitajući i sklapajući “Sat starog kapetana” putovao kroz vijekove i kroz grad u kojem je Vitka uspjela da ispreplete vječnost i trenutak.
-Grad je grad samo ako je u stalnom nastajanju, kao što je i čovjek. To što jeste samo dok raste, dok je u stvaranju sa velikim S. Takav grad stareći ne prolazi, već biva sve mlađi i noviji, uvijek i noviji, sa velikim N. Grad nov, a Hercegov onaj čiji stvaraoci teže svom Stvoritelju. Kuca čekić uz staze, niz skale, tuče maca po trgovima i šetalištima. Puca mina u zaleđu. Kuca sat do sata, zvoni zvonom, zvonom od hramova. Mašina kuca, laptop hucka, krcka grafit u olovci kojom ovo zapisujem, dok mi naum sreće, kako je srećan onaj grad koji ima ljude, čija duša za njim diše i čije srce za njega kuca, kao što se Herceg-Novi diše i kuca naša Vitka, rekao je Blagojević.
Za autorku, koja je zahvalila svima na podršci, Herceg Novi ostaje centralna figura i neiscrpna tema, a ljubav prema gradu osnovni temelj na kojem se gradi svaka dalja kulturna nadogradnja.
-Herceg Novi, ma koliko se o njemu pisalo i ma ko da je pisao, a znate da je tu bilo izuzetnih ljudi, doživljavam kao neispričanu priču. Treba je stalno dopisivati. Svaka riječ koja je o ovom gradu zapisana mojom rukom, ili kako Gorčin reče za mašinom, za laptopom ili grafitnom olovkom, zapisane iz ljubavi iii hoću da poželim da kao ovo beskrajno plavetnilo gore, odakle nas neki slušaju sigurna sam, i ovo beskrajno plavetnilo pred nama sačuvamo onaj beskraj ljubavi za ovaj grad koji živi u svakome od nas, kazala je Vujnović.
U programu su učestvovali glumci Dejan Đonović i Lidija Petrone a u muzičkom dijelu Bosiljka Kulišić i Nikolas Moreta. Koji su komponovali muziku za radio dramu Sat starog kapetana i za priču o ljubavi Milice Babić i Iva Andrića.
