U Domu kulture u Bijeloj sinoć je promovisana knjige Predraga Kuzmanovskog „Kapetan Petar Želalić – Kruna Otomanska pod nogama Malteškog viteza“.
Kapetan duge plovidbe Predrag Kuzmanovski autor je fotomonografije o kapetanu Stevanu Vukotiću, prvom Srbinu, Bokelju, koji je oplovio svijet, izdavač izgubljenog brodskog dnevnika kapetana Iva Vizina, prvog Bokelja koji je na svom brodu oplovio svijet, a sada i autor fotomonografije o kapetanu Petru Želaliću iz Bijele, prvom pravoslavcu vitezu Malteškog reda.
Kako je istakao Kuzmanovski, oko 80 % knjige su podaci koji se prvi put objavljuju.
-To su slike, arhivska građa u vezi Petra Želalića na Malti, turski izbvori. Jedna sveobuhvatna knjiga i ja sam se trudio da zaokružim kompletnu priču koliko je to moguće, mada uvijek ostaje prostor za dalje istraživanje.
Knjiga je pripremana oko dvije godine, kazao je Kuzmanovski, a dio koji izdvaja su arhivski i ilustracije.
-Arhivski dio se bavi događajem same otmice i dolaska broda. Imamo preko 100 ilustracija, slike sa Malte, grafike krune Otomanske, slike krune Otomanske, a neke od njih se čuvaju u Predsjedničkoj palati na Verdali. Knjiga je obimna i obrađuje malteške vitezove i tri relikvije koje su danas čuvaju na Cetinju, kazao je Kuzmanovski.
Novinar i publicista Siniša Luković, kazao je da je Predrag Kuzmanovski sakupio podatke iz mnogo više izvora nego što su ih sakupili autori do sada objavljivanih tekstova o kapetanu Petru Želaliću.
-Peđa je koristio prednosti koje vam daje moderna tehnologija. Činjenica da možete stupiti u kontakt relativno lako sa ljudima na raznim destinacijama koji dijele vaša interesovanja ili im je ta tematika poznata, sakupio je mnogo više zanimljivih podataka i izvora i iz toga je proistekla knjigu koju možete čitati kao istorijsko djelo (o samom poduhvatu i životu kapetana), kao kriminalistički roman, avanturističku priču ili politički triler. Višedimenzionalna knjiga koja o podvigu Petra Želalića priča iz mnogo različitih uglova dajući kompletnu sliku šta je taj poduhvat značio za geopolitičke prilike u tadašnjem svijetu, kazao je Luković.
