U prepunoj prostoriji Mjesne zajednice Kruševice danas je promovisana knjiga „Kruševički biografsko-rodoslovni leksikon“, koju je priredio publicista prof. dr Milan R. Milanović.
Zavičaj nije samo prostor odakle dolazimo, već mjesto na kom znamo da nam je i duša. A duša prof.dr Milana Milanovića, koji se još kao mladić zaputio iz Kruševica na školovanje u Beograd, stanuje u rodnoj grudi ušuškanoj u zaleđu Herceg Novog. S godinama su veze sa zavičajem bivale sve jače pa tako i želja da se zabilježi “Kruševički biografsko-rodoslovni leksikon”, kako je rečeno na današnjoj promociji – kapitalno djelo koje donosi više od 3 650 biografija i rodoslova iz sela Kruševice i okoline.
„Mada se gnijezdo svijalo i u drugim mjestima i gradovima, znam da je baš ovdje zavičaj ovdje“, kazala je novinarka Vitka Vujnović, porijeklom sa Kruševica, istakavši dugotrajan i mukotrpan rada priređivača.
-Ovakve leksikone priređuju najčešće istoričari, akademske i kulturne institucije, istorijski arhivi i muzeji, fakulteti ili timovi autora. Mnogo rjeđe na to se osmjele pojedinci, koji onda moraju biti i istraživači i, iznad svega, entuzijasti. Milan Milanović je jedan od tih rijetkih, kazala je Vujnović, pozdravivši bratstva: Vaviće, Daboviće, Živkoviće, Lijanoviće, Milanoviće, Miloševiće, Murišiće, Novakoviće, svoje Pavloviće, zatim Prnjate, Radoviće, Tomaševiće, Ćekliće i Ćiroviće.
Ovo obimno djelo plod je višegodišnjeg istraživanja koje je Milanović objedinio u Leksikon, a pomoć i nemjerljiv doprinos u prikupljanju podataka dali su mnogi mještani. Član redakcionog odbora i saradnik na pripremi leksikona Željko Vavić podsjetio je na riječi recenzenta, takođe uglednog Kruševičana, prof.dr Slobodana Pavlovića.
-Rukopis leksikona, pored predgovora, indeksa odnosno spiska lica, izvora i literature i bilježaka o uređivaču, sadrži dvije veće cjeline: biografsko-rodoslovske odrednice razvrstane po kruševičkim bratstvima, i priloge. Leksikonom je obuhvaćeno 14 bratstava poređanih po azbučnom redu. Već je detaljno razrađenim sadržajem sasvim jasno definisan biografsko-rodoslovski pristup opisu stanovništva Kruševica koje je za selo vezano rođenjem ili porijeklom. Cilj autora bio je formiranje opsežne biografske zbirke mnoštva osoba, a na osnovu kritičke analize dostupnih istorijskih izvora počevši od mletačkog popisnog katastra iz 1690. godine, kao najstarijeg poznatog popisa koji prepoznaje porodična prezimena, pa u tom smislu i bratstveničke odnose. Preko matičnih zapisa rođenih, krštenih, vjenčanih pri crkvi Svetog Nikole u Kruševicama, Domovnika sa spiskom domaćinstava uključujući imena i datume rođenja njihovih članova 1948-1952, epitafa na nadgrobnim spomenicima, usmenih porodičnih predanja do knjiga i monografija o Kruševicama i okolini, svaka biografska odrednica koncipirana je kao karika ulančana u širi porodični, bratstvenički, socijalni i istorijski konktekst preko osnovnih ličnih podataka.
Član redakcionog odbora i saradnik na pripremi leksikona Milorad Murišić je poručio da je ova jedinstvena i autentična knjiga spomenik precima i osnovica potomcima da se lakše snađu i povežu sve rodbinske konce.
-Dosta je toga lijepo opisano u predgovoru i nadahnutim recenzijama, a posebno ukazujem na priloge knjige, što je neobično, o učiteljima, žandarima, sveštenicima, šumarima, oružnicima i slično. Ja sam iskoroistio radnu verziju da provjerim podatke iz porodičnog stabla moga bratstva koji je moj pokojni otac uradio i sastavio u periodu od 1977. do 1989. godine, i sve se poklopilo bez greške, iako je to urađeno u vremenu bez pomoći savremenih sredstava komunikacije, na osnovu podataka iz matičnih registara, sjećanja starijih ljudi i dopisivanja. Ovim leksikonom je upućen izazov drugim selima ili mjesnim zajednicama da slično urade, tamo gdje to nije urađeno, poručio je Murišić.
Priređivač leksikona prof.dr Milan Milanović podsjetio je da je prikupljanje građe i rad na knjizi trajao skoro četiri godine. Sada je pred čitaocima djelo koje sublimira sjećanja i zapise iz prošlosti i sadašnjosti mjesta u zaleđu Herceg Novog koje je dalo veliki broj uglednih i uspješnih ljudi u različitim oblastima.
-Naravno, nema knjige bez mane, pa ni ova nije idealna. U tom smislu ima mnogo sitnih grešaka i poropustra, ali ono što je važno je da su se potpuno podudarili podaci koji su sačuvani u predanju i oni koje smo mi mogli da konsultujemo u pisanim dokumentima. Pored ostalih rezultata koje smo mi uspjeli da složimo u ovaj leksikon, na kraju su prilozi koji su zapravo rezultati našeg zajedeničkog rada. Tu su, recimo spiskovi Solunskih dobrovoljaca, tu su kratke biografije učitelja koji su službovali u Kruševicama, tu su i spiskovi onih izvanjaca čija su djeca rođena u Kruševicama. Pored ostalog, mi smo došli do jedenog spiska o 23 doktora nauka porijeklom iz Kruševica, a još po ženskoj liniji, dakle od ćerki kruševičkih domaćina, imamo devet doktora nauka; malo li je? – poručio je Milanović, istakavši da je knjiga zajedničko djelo preko 200 saradnika.
Svaka kruševička porodica imala je bar jednog predstavnika koji je prisustvovao promociji knjige “Kruševički biografsko – rodoslovni leksikon”, koja je štampana u 300 primjeraka, a njeno objavljivanje je finansirala je Opština Herceg Novi.
Okupljene je na početku pozdravio predsjednik MZ Kruševice Željko Tomašević, a Hercegnovska pjevačka grupa “Karađorđe” je izvela pjesmu iz prve pjesmarice o Kruševicama iz 1930. godine.
