Program „Pozorište budućnosti“ realizovan sinoć u sklopu Oktobarskih dana Herceg Novog podrazumjevao je projekciju ekranizovane radio drame „Kralj i kamenorezac“, razgovor sa istaknutim poznavaocima pozorišta o izazovima koje budućnost stavlja pred teatar i izložbu radova Nikole Ćurčina, hercegnovskog umjetnika koji dugo sarađuje sa Hercegnovskim pozorištem pa i na ovom projektu.
Razgovor je otvorila i vodila Milina Kovačević, producent Hercegnovskog pozorišta a nastavila Višnja Kosović prema čijim je pričama iz knjiga “Tražim ime” i mislima iz zbirke aforizama “Riječ o ćutnji” dramatizaciju i režiju radio drame uradila Vitka Vujnović, glasovima su uloge iznijeli glumci Miloš Pejović, Goran Slavić i Bojana Malinovska.
-Ovo je veoma uspio projekat traženja novih izraza u multimedijalnoj umjetnosti, sve je dobro napravljeno od samog odabira teksta iz knjiga. Animacije su likovno moćne, slojevite ali su bitni momenti u drami dovedeni do simbola, prepoznajemo i lik Stankov i lik kralja Tvrtka, Jovana se nazire. Zvuk je primarni momenat, opet iz diskusra simbola propratio ovu dramu. Ovo je zaista uspio projekat u koejm se vide traganja za novim mogućnostima objedinjavanja osnovnih umjetničkih elemenata tekstualnog, likovnog, muzičkog. Ali, sve to zajedno nije nekakav poređani zbir već daje sobom jedan novi kvalitet, rekla je Višnja Kosović.
Kovačević je podsjetila da je radio drama „Kralj i kamenorezac“, koprodukcija Hercegnovskog pozorišta i RT Herceg Novi, emitovana na HAPSu ove godine u programima šest emitera: Radija Crne Gore, Radio televizije Herceg Novi, Radija KRŠ, Radija Homer, Radija Jadran i Internet radija Feniks. Prema njenim riječima produkcijskom poduhvatu značaj daje i činjenica da zbirka priča „Tražim ime“ ima već dvije značajne nagrade „Miodrag Ćupić“ i „Marko Miljanov“ a Višnja Kosović je ovogodišnja dobitnica Oktobarske nagrade Herceg Novog.
U nastavku programa publika je uz komentare direktora BITEFa Miloša Latinovića vidjela kratke inserte iz četiri predstave sa ovog festivala koji je realizovan pod motom “Na ivici budućnosti”
– Pozorište budućnosti je garancija da će pozorišta biti, jedan je od Latinovićevih zaključaka uz ocjenu da je i njemu samom teško da se opredjeli prema nekim predstavama, mada je jednu kao direktor i producirao. Opredjeljivanje i definisanje pozorišta budućnosti biće teško, smatra takođe Latinović jer su u pozorište ušle nove tehnologije: i dron, i robot i hologram, Internet, virteulna komunikacija, pa imamo i predstave bez glumaca. Konačno, vjerovatno će presudno biti ostavljeno publici da bira šta je njeno pozorište… Ovu misao Latinović je temeljio na starom promišljanju o pozorištu kao “najgenijalnijem kompromisu sa samim sobom.”
U razgovoru su učesvovali i kreativni producent dr Vuk Vuković i pozorišni reditelj Zoran Rakočević.
Vuković je ukazao da je vjerovatno namjerno u toku razgovora izbjegnuta sintagma “nova normalnost” a ona prema njegovoj ocjeni jeste ključna riječ.
-Kada govorimo o onome što je “Kralji i kamenorezac” mi o tome govorimo isključivo zbog toga što smo ušli u novu normalnost. Bez toga HAPS 2020. ne bi bio ovakav kakav jeste, ne bismo imali radio drame, ne bismo razmišljali o izlasku iz klasične forme teatra, a ne bismo imali ni program BITEFa kakav je bio ove godine s obzirom na to da se BITEF bavio temama u koje nas je uvela “nova normalnost” a to su umjetnost u doba pandemije i post humanizam odnosno trans humanizam.
On se posebno osvrnuo na predstavu “Višnjik u višnjiku” koja je po njemu posebno zanimljiv primjer iz niza koji je Latinović izdvojio. U njoj se komunikacija u potpunosti odvija internetom.
-Ta predstava je zanimljiva i za priču o pandemiji i za budućnost teatra jer je sami odabir teksta i rediteljski koncept u skladu sa karakteristikama dramskog teksta ali i jezikom novih medija. Čehov bi možda bio zadovaljan izvedbom u režiji Boba Jelčića posebno ako znamo da nije bio zadovoljan prapremijerom koju je režirao Stanislavski.
Rakočević, autor radio drame “Zemlja naša strašna” koju smo čuli na ovogodišnjem HAPSu obratio se publici rečenicom da se kada se povedu ovakvi razgovori o pozorištu osjeća kao da je na nekom prazniku, a radio dramu “Kralj i kamenorezac” ocijenio je kao izuzetno “poetičan projekat” u svim segmentima koji ostavlja “jak utisak”. Govorio je potom o zapostavljenosti radio drame u Crnoj Gori i o teatru.
– Fenomenološki pozorište jeste sadašnjost,tik prije nego što zauvijek postane prošlost. Pitanje budućnosti, tj pozorišta budućnosti višeznačno je i osjetljivo jer se dakle tiče nas sada i ovdje… Koliko god napredovala tehnologija i u kakvom god svijetu sad živjeli, pozorište će preživjeti. Sjetimo se da je preživjelo srednji vijek i pomoću misa i liturgija ponovo izbilo na površinu, odbacilo ustaljene forme bogosluženja i stvorilo glumce i kompletan novi esnaf sa svojim pravilima i pravcima…
Kako je Vuk Vuković rekao, posthumanistička era je samo jedna nova okolnost koju treba obuhvatiti, a “nova normalnost” sa svim nedaćama koje nosi ova epidemija samo je jedan njen element, dio ovog dehumaniziranog svijeta bez empatije i ljudskosti.
Tu je pozorište da barata svojim jezikom, pred svim opasnostima koje će pobijediti, jer je opstalo najmanje dvije i po hiljade godina. Sjetimo se samo kako se u teatru moglo reagovati na Brehta, Beketa i druge koji su samo bili u duhu vremena i davali odgovore na ono što je čovječanstvu ostalo nakon Drugog svjetskog rata.
U svakom slučaju, koliko god obuhvatalo savremene tehnologije ili ne, pozorište je dobro kad je dobro pozorište. Takođe, velika je tema da danas u bilo kom gradu Crne Gore pričamo o ovoj fenomenološki velikoj temi, a da se u dvadesetak pozorišnih scena u zemlji ne dešava nikakva forma pozorišta, a negdje ni sadržaja, rekao je Rakočević.
U završnici programa apostrofiran je problem Hercegnovskog pozorišta koje već deciniju radi, u skladu sa okolnostima, a bez svojih prostorija nakon što je iseljeno iz palate Burovina.
Podsjećamo, danas je dan prve premijere Hercegnovskog pozorišta, predstave „Stilske vježbe“ iz 1984.godine. Osim sinoćnjeg programa i projekcije filma „Kralj i kamenorezac“, projekat uz koji idu i imena i zahvalnost snimatelju i dizajneru zvuka Draganu Vidakoviću, muzičkom saradniku Goranu Hiniću, autorima vizualizacije: Nikoli Ćurčinu koji je uradio fenomenalne ilustracije i Ernestu Kolariću za video montažu, podsjećamo da ćemo Dan pozorišta obilježiti predstavom „Ifigenija na Aulidi“ u kojoj igra mlada Novljanka Una Lučić, studentkinja III godine glume na FDU Cetinje, večeras od 20 sati.
Film „Kralj i kamenorezac“ biće uskoro prikazan na Radio televiziji Herceg Novi, a potom dostupan i na Youtube kanalu.
