Naučna istraživanja su pokazala da je ovog ljeta povećan salinitet Jadranskog mora, kojeg dijele Crna Gora, Hrvatska, Italija, Albanija, Slovenija i Bosna i Hercegovina. Tropikalizacija našeg mora uslovila je i naseljavanje novih, egzotičnih vrsta, od kojih je jedna od najljepših, ali i opasnih riba iz roda pterois miles, poznata kao riba lav, primjećena u albanskim i italijanskim vodama.
Prema riječima direktora Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, dr Aleksandra Joksimovića, ljetni , sušni, mjeseci, bez priliva slatkih voda u Bokokotorski zaliv i naše more, generalno, su doveli do povećanja saliniteta vode:
– To je, vjerovatno, prouzrokovano i ulaskom intermedijarnih voda iz istočnog Mediterana, gdje se stvara najslanija voda, koja se nalazi pred vratima Crnogorskog primorja. Poznata je po visokim vrijednostima saliniteta, do 39 promila. Očigledno je ta voda našla svoje mjeste ovdje na južnom Jadranu, onda se proširila i na ostatak Jadrana. To je, inače, uobičajena pojava u ljetnim mjesecima.Kiša je potrebna da dotok slatke vode promijeni sastav salintiteta , odnosno, kiseonika u morskoj vodi. Morske struje su oslabljene, u ljetnim mjesecima nema miješanja i dinamike vodenih masa, kako su i kolege iz drugih instituta opisale ovu pojavu.
Naučnici iz Instituta Ruđer Bošković iz Splita, takođe su, te procese u Sredozemlju dokumentovali kao posljedicu klimatskih promjena, koje će u budućnosti donijeti još toplija i sušnija ljeta, manje protoke rijeka i posljedično jače zagrijavanje i zaslanjivanje površinskog sloja mora.
Dr Joksimović navodi da prate promjene i migracije vrsta posebnim metodama, a jednu od preporuka, koju propisuje FAO (Svjetska organizacija za poljoprivredu i hranu) da koristimo lokalno znanje:
-Glavni saradnici u tom projektu su ribari. Sa njima obavljamo razgovore, pitamo ih da li su primjetili ili ulovili neku novu vrstu, te na osnovu tih saznanja pravimo bazu podataka. To je jedan od deskriptora budućeg monitoringa morskog eko-sistema po direktivama EU, čiju sada pripremnu fazu radimo za potrebe ministarstva ekologije, prostornog planiranja preko uprave javnih radova. Naše institucije će se vrlo brzo osposobiti, da sprovode monitoring morskog eko- sitema i izvještavaju EK i nadležna tijela, objašnjava dr Joksimović.
Naučnici Instituta za biologiju mora prate sve te pojave. Očekuju ulaske i nekih novih , egzotičinih vrsta:
– Na ulazu u naš Jadran je i tzv. riba lav, otrovna , opasna, ne zato što je agresivna, već što njene bodlje sadrža velike količine neurotoksina, a već je lovljena na obalama Albanije i Južne Italije. Preporuka za oprez, trebamo biti pažljivi ako neko ulovi da nam se javi, kako bi mogli naučno da opišemo i objavimo taj podatak kao validan, da bi se naša naučna i javnost, uopšte, upoznala sa novim i nekada opasnim vrstama, koje bi mogle, prije svega, da izazovu probleme u kontaktu i dodiru sa njima, upozorio je dr Joksimović.
On objašnjava da je riječ o ribi – predatoru, privlačnih boja, sa velikim perajama na leđima i bodljama. Ona je dobrozaštićena sa oklopom i sama po sebi pokazuje da se zaobiđe i ne dira.
– Ukoliko se desi kontakt sa njom, kao i kod ostalih otrovnih riba, nikako ne uzimati led, nikako hladne obloge, već koristiti što topliju vodu, da se upotrebi i neki upaljač, jer je taj otrov termolabilan i uglavnom se razgrađuje na višoj temperaturi preko 60, 70 stepeni, preporučuje dr Joksimović.
Egzotičana vrsta, nema prirodnog neprijatelja, brzo se širi. Ako se primjeti treba preduzeti određene mjere da se, što prije izlovi, da se njen broj smanji, da ne bi uspostavila neku veću populaciju kod nas.
-Te aktivnosti ćemo primjeniti kroz međunarodne projekte. Već obavljamo pripreme na tu temu i radićemo sa kolegama iz Hrvatske, Albanije, Slovenije tako da svi zajedno moramo biti uključeni u te aktivnosti, pozvao je dr Joksimović.
Šarolikost biodiverziteta je bogatstvo, a čovjek pravi najveće probleme na moru i kopnu, pa dr Joksimović apeluje da promijenimo svijest, da shvatimo da smo samo dijelić prirode, a nikako gospodari i da vodimo računa da očuvamo našu planetu i živi svijet.
foto, naslovna: ilustracija
