Otvoreno prvenstvo Crne Gore u gradnji suvomeđe biće održano u hercegnovskom zaleđu tokom vikenda. Ovaj svojevrsni festival kamena prvenstveno ima kulturnu i edukativnu ulogu, ali i sportsko-rekreativnu, te zabavnu notu.
U subotu, 14. septembra, od 12 sati, zainteresovani se mogu pridružiti edukativnoj radionici gradnje suvomeđe, te naučiti, obnoviti, ili podijeliti svoje znanje i praksu sa ostalim učesnicima i organizatorima u prijatnom ambijentu Kotobiljskog izvora, koji se nalazi na svega 10 minuta voženje magistralnim putem iz Meljina ka Trebinju.
Vještina gradnje suvomeđe je od 2017. godine uvrštena na spisak zaštićene nematerijalne baštine čovječanstva. Kod nas su suvozidne građevine sve više ugrožene zubom vremena, ali i urbanizacijom, zbog koje se kroz Crnu Goru sve više smanjuje kulturni pejzaž čija je glavna osobina upravo suvomeđa.
Na početku dešavanja će se organizovati teoretski dio o rasprostranjenju suvozidne gradnje u svijetu i kod nas, te značaju očuvanja, ali i ugroženosti ove vještine danas, nakon stogodišnjeg perioda tokom kojeg je suvozidna zdanja bila na marginama. Nakon teoretskog dijela slijedi praktični rad uz stručni nadzor i povremene pauze. Po završetku radionice i apsolviranja obrađenih tema učesnici se mogu uključiti u edukativnu pješačku turu kroz fantastično kameno carstvo Ljutog krša. Do početne tačke se dolazi sopstvenim prevozom, petnaestominutnom vožnjom.
Ljuti krš je geo-znamenitost, smještena u okviru Park prirode Orjen. Obilazak se izvodi starom, u kamenu zidanom vijugavom stazom iz vremena kad je svaki kutak zaleđa imao značaj za ruralnu ekonomiju, pa tako i prostor Ljutog krša koji se koristio za ekstenzivno stočarstvo, ali i kao pribježište u opasnim vremenima. Krš je simbol Crne Gore i spoljnih Dinarida sa priobaljem uopšte, ali i prirodno okruženje za materijal (kamen) od kojeg su vješte ruke dinarskog čovjeka milenijumima znale da izrade gotovo sve što je bilo potrebno, pa i preko toka: od velikih kamenih posuda (kamenica) za vodu i ulje, preko kuća i crkava, pa sve do sitnica za zabavu, recimo, kamenih buća.
U nedjelju, 15. septembra, na platou Kotobiljskog izvora, od 9 do 12 (tačna satnica zavisi od broja prijavljenih ekipa), održaće se centralni događaj, 8. Otvoreno prvenstvo u gradnji suvomeđe. Tročlane ekipe se mogu prijaviti na viber (069 360 803) porukom sa spiskom učesnika, odnosno, dobiti dodatne informacije. Ako maksimalni broj od 10 ekipa ne bude popunjen na taj način, biće omogućena i prijava na licu mjesta, neposredno pred početak događaja. Nakon otvaranja Prvenstva, ekipe nastupaju pojedinačno. Svaka ima 15 minuta vremena da podigne suvomeđu određene dužine, visine, nagiba izgleda i konstruktivne stabilnosti, te na osnovu toga biva bodovana. Paralelno sa tim, za najmlađe se odvija na posebnoj lokaciji dječja (zabavna) radionica gradnje suvomeđe. Njihov materijal za gradnju je sitniji kamen.
Nakon nastupa posljednje takmičarske ekipe, sudije određuju pobjedničke ekipe, te se pristupa ceremoniji dodjeli diploma i “Prelaznog kamena” najboljoj ekipi u nacionalnoj konkurenciji. Po završetku događaja biće organizovan zajednički ručak za sve učesničke ekipe i na prostoru obližnjeg sela Kameno.
Na Prvenstvu će učestvovati prošlogodišnja pobjednička ekipa (Subra), a u opštoj konkurenciji i pobjednička ekipa (Vlaji) sa prošlogodišnjeg Prvenstva Hrvatske u gradnji suhozida.
Organizatori Prvenstva su Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, Planinarski klub Subra, Mjesna zajednica Kameno-Žlijebi, dok su događaj podržali Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi.
Herceg Novi kuburi sa svojim suvomeđama od kojih su mnoge podignute mimo zdravog razuma.
Jedno od pravila, koje sam pokupio u Njemačkoj, je to da suvomeđa ne treba da bude visočija od metar i četrdeset, inače će vremenom doći do urušavanja.
Na internetu sam pokupio i pravilo: „Kod dvostrukog zidanja zidarski konop i drveni šablon su u službi zidanja. Takođe, nagnutost lica zida zavisi od namjene zida, kamena, umijeća onog ko ga zida. Npr. ako je visina zida 1,4 metra baza zida bi trebala biti 0,8m a vrh zida 0,5m.“
U Herceg Novom su mnoge stare suvomeđe građene previsoko i bez nagiba. Primjeri za to su suvomeđe u maloj strmoj ulici Vrankovića (ispod parka Boka) i u ulici (stepenište) Luke Matkovića (od košarkaškog terena Karača do ulice Save Kovačevića). Tu su se međe već urušavale a popravke dosta traljavo izvedene. Zid izgleda valovito i to bode u oči. Pitam se zbog čega tu SO HN ne obrati više pažnje? Pretpostavljam da je i urušavanje terena ispod Gradske kafane na parkiralište Ranta vila prije nekoliko godina poslijedica loših suvomeđa. Da su tada stradali automobili Opštinara, vjerovatno bi taj problem već bio riješen…
Suvomeđa koja me u Herceg Novom oduševljava je ona u Njegoševoj ulici od bivšeg Ribljeg restorana do „Keringtonke“. Tu su pravi majstori od zanata napravili od velikog kamena suvomeđu visoku preko tri metra, sa nagibom, koja se već sigurno preko osam decenija nije pomjerila niti jedan centimetar! Kamenje je fenomenalno poslagano, mada su oblici kamenja izuzetno nepravilni. Neka vrsta novskog Maču Piču! Takvu stvar danas vjerovatno niko više i ne radi. Velika šteta da je taj zid na nekoliko mjesta prekinut zbog gradnje ulaza u novosagrađene kuće.
Hvala na objavljivanju
Đorđe Matković Minhen/Herceg Novi