Međunarodni sajam –Trg od knjige otvoren je večeras na Belavisti a 19. izdanje manifestacije, sudeći po velikom broju posjetilaca, željno su iščekivali ljubitelji pisane riječi.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, govoreći na otvaranju, istakao je da riječi velikog Dostojevskog, koje su i moto ovogodišnjeg Trga od knjige „Prestati čitati knjige, znači prestati misliti“, danas možda više nego ikada ranije imaju sudbinsko značenje.
-Živimo u vremenu digitalizacije i brzog prenosa podataka, što nam omogućava da dobijemo obilje korisnih informacija koje, čini se, sve manje razumijemo i primjenjujemo jer nam vid zamagljuju prolazne vrijednosti i nepodnošljiva brzina kojom danas živimo. Znanje prikljupljano hiljadama godina dostupno nam je lakše nego ikada u ljudskoj istoriji, ali je sve manje onih usmjerenih na potragu za njim, rekao je Katić naglašavajući da su zato važne knjige, jer one „zadiru duboko ispod površine, traže od nas da promišljamo svijet i sebe, da spoznajemo, razumijemo i prihvatamo drugo i drugačije. Kroz knjige, mi učimo život“.
-Međunarodni sajam Trg od knjige već gotovo dvije decenije istrajava u misiji da u Herceg Novom, gradu koji su mnogi veliki pisci zvali domom i inspiracijom, promoviše vrijednost pisane riječi. Gradska biblioteka i čitaonica i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi potrudili su se, kako ove, tako i prošle godine, u jeku pandemije, da pripreme program visokog kvaliteta za publiku svih generacija. Pored sadržaja posvećenih velikanima svjetske književnosti i savremenim piscima, važno je i to da posebno mjesto na Sajmu zauzimaju dječija i izdanja iz Boke, rekao je Katić i poručio da u najtežim vremenima svi zajedno moramo čuvati kulturu, njegovati je i ulagati u nju.
-Kultura, kao i kultura čitanja knjiga, naš je odraz – ako dozvolimo sebi da je zanemarimo, ma kakva pošast da nas je zadesila, učinićemo grijeh, prema sebi i onima koji će doći za nama –zaključio je Katić.
Sajam je besjedom otvorio Želidrag Nikčević, dugogodišnji saradnik Trga od knjige, pjesnik i književni kritičar . Besjedu „Pozdrav Andrićevom gradu iz Andrićgrada“ Nikčević je započeo ocjenom da je i sam na Trgu od knjige duhovno sazrijevao i bio svjedok zbivanja koja su Herceg Novi činila „gradom sa veličanstvenom književnom i duhovnom tradicijom koji takav mora i da ostane“.
Nikčević je vješto ukazao na uticaje koje su i u Novom i u Andrićgradu „pod ovim našim balkanskim nebom „ ostavili „đak sa Tople“, Petar II Petrović Njegoš, koji je uspostavio „našu kulturnu i političku gramatiku“ te Ivo Andrić čija je „proza pronašla kuću baš u Novom“.
-Ovdje, ovim parčetom obale, od Savine do Tople, hodao je mladi Rade Tomov, ovdje prvi put vidio knjigu i sricao prva slova, da bi odavde uzletio prema Lovćenu i na visini genijalno propjevao. Upravo taj đak sa Tople svojim blistavim stihom uredio je naš nacionalni enterijer, duhovni i pravoslavni. On je svojom misaonom i emotivnom snagom uspostavio našu kulturnu i političku gramatiku. Još više, on je stvorio dragocjeni i spasonosni etar srpskog zajedništva, u kome i danas odzvanjaju snovi, nade i traume miliona Srba širom svijeta.
Nikčević je kazao i da u Andrićgradu pogledom možemo obuhvatiti i Njegoša i Andrića kao što to možemo i u Novom.
– Kad izađeš na glavni trg u Andrićgradu, istim pogledom možeš prigrliti spomenike Iva Andrića i Petra II Petrovića Njegoša. Taj susret na trgu je, u mom doživljaju, svakodnevni veličanstveni umjetnički poduhvat. Živ i životvoran, vaseljenski a srpski. Ovaploćena fantazija jednog od najvećih pisaca i jednog od najvećih filmskih umjetnika današnjice. Iva Andrića i Emira Kusturice. I Andrićgradom, kao i Herceg Novim, hodaju dobri ljudi svih vjera i nacija, i njegovim trgovima, kao i ovim, lebdi radost slobodnog stvaralaštva, rekao je Nikčević.
Besjedu je završio Šantićevim stihovima:
…I da s tobom gledam na tvoj Lovćen plavi!
Pa jednoga dana, kad se Gospod javi,
Kad orlovi naši visoko zabrode
I sa tvojih ruka panu gvožđa tvrda,
Da pobjednu himnu slušam s tvojih brda
I da s tobom slavim dan zlatne slobode!
Prvi književni program na otvaranju posvećen je jubileju – 200 godina od rođenja F.M. Dostojevskog. O Dostojevskom i svojoj knjizi Zli dusi u viziji Dostojevskog, govorila je prof. dr Sonja Tomović Šundić.
Tomović-Šundić navela je da je roman „Zli dusi“ najsloženije djelo Dostojevskog, kompleksno ostvarenje koje svojim idejama, zapletima, radnjom i likovima plijeni pažnju i u našoj savremenosti.
„Dostojevski je cijela epoha“ rekla je Tomović Šundić i dodala da je ovaj velikan ruske i svjetske književnosti otvorio ali i dao odgovore na najvažnija pitanja ljudskog života, univerzalne istine o čovjeku, ljudskoj sudbini, međuljudskim odnosima, smislu postojanja. Istraživao je i ovim romanom onaj dio ljudske prirode u kojem se začinje ideja zla, ali analizira i ideju ljudske slobode i mogućnost izbora između dobra i zla .
Premda, kako je kazala Tomović Šundić, Dostojevski ispisuje priču o „demonima u ljudskom obličju“ on pouzdano ostaje pisac vjere u otjelovljenog Hrista. Potvrđuje to i rečenicom „Bog se ne dokazuje, on se pokazuje dobrim djelima…“
Sutra veče od 21 sat očekuje nas drugi program – promocija knjige Srpsko pitanje na prelomu epoha. Govoriće autorka, Milana Babić i prof. dr Zoran Čvorović, recenzent knjige.
