Najstarija likovna svetkovina u regionu, 58. Hercegnovski zimski salon, koji doprinosi kulturnoj razmjeni i jačanju umjetničke scene na regionalnom nivou, kao i podsticanju savremenih umjetničkih praksi, otvoren je sinoć u Gradskoj galeriji Josip Bepo Benković.
Ovogodišnji salon zamišljen je da predstavi djela umjetnika koja će međusobno komunicirati kroz odgovor na jasno definisanu temu „Iskustvo pejzaža“, a kako bi se pružio širi odgovor predstavljeni su različiti mediji: crtež, slikarstvo, grafika, skulptura, instalacija, video art i umjetnička fotografija, kazala je selektorka, istoričarka umjetnosti Petrica Duletić.
-Kriterijum na osnovu kog sam vršila selekciju umjetnika podrazumijevao je one koji ne tretiraju pejzaž samo kao vizuelni motiv, već ga istražuju kao složeno iskustvo. U savremenom kontekstu umjetnici čiji radovi istražuju pejzaž u svijetlu savremenih pitanja poput klimatskih promjena, ekološke svijesti, gubitka prirodnih prostora, urbanizacije… Zatim, migracije ljudi, kako pejzaži oblikuju kolektivni identitet, sjećanje i pripadnost. Takođe, zastupljeni su i radovi umjetnika koji otkrivaju lične ili introspektivne veze umjetnika sa pejzažima, bilo kroz sjećanja, snove ili meditativne procese – mentalni pejzaž.
Neki umjetnici se izražavaju inovativnim tehnikama kroz video art i zvučnim pejzažem. Dakle, cilj mi je bio da predstavim klasični i savremeni pristup, sjedinjujući na izložbi djela umjetnika koji se bave tradicionalnim prikazima pejzaža i onih koji pejzaž dekonstruišu ili interpretiraju u apstraktnim, nadrealnim i konceptualnim formama, objasnila je Duletić.
Među radovima 44 umjetnika iz Crne Gore i regiona, prvu nagradu tročlani žiri je dodijelio vajarki iz Ljubljane Paoli Korošec za skulpturu „Kokotov pogled”. Simbolišući prolaznost, ona je palatu Dabinovića u Dobroti izradila u karameli, a ističe da joj je doživljavanje iskustva pejzaža predstavljalo izazov.
-Volim da se bavim prostorom i prostornim kompozicijama, a zbog poznavanja Boke Kotorske i dugogodišnjeg dolaženja ovamo bilo je nekako logično da učestvujem i da razmišljam o onome kako sam ja oduvijek doživljavala Boku. To je djelimično kroz njenu povijest, što znači svi ti palaci jedne Dobrote, sve te ljepote ne samo prirode nego i društva, pa ta prolaznost kao što se i dešava sa svima nama, tako i sa našom baštinom, odnosno mijenjanje ne samo baštine nego i pejzaža.
Činilo mi se da moram da nekako ispostavim tu ljepotu kroz tu neku riječ slatko, u tom smislu upotrebljavam karamelu, koju sam već prije upotrebljavala u mojim radovima. Volim i postići interaktivnost sa publikom, što bi u ovom djelu značilo pogledati kroz „špijunku“ na balkonu ovog Kokotove kule koja se u zbilji raspada i koja će, kao i odjeća, svojevremeno nekako propasti. Možda, to sve zavisi kao i uvijek od uslova u prostoru, šta će za nama ostati, poručila je Korošec.
Druga nagrada pripala je Borisu Borčetu Bogoevskom za sliku „Bijeli oblak”, a treću su ravnopravno podijelili Nataša Sedej za skulpturu „Ponekad je zima usred ljeta” i Ivan Šuković za rad „On the spot“.
Manifestaciju koja već decenijama predstavlja jednu od ključnih tačaka na kulturnoj mapi Crne Gore i regiona otvorio je predsjednik opštine Herceg Novi, Stevan Katić, zahvalivši svim umjetnicima koji su svojim radovima dali novi pogled na pejzaž – bilo kao vanjski prizor, unutrašnje stanje ili simbolički prostor istraživanja.
-Ovogodišnja tema upućuje nas na razmišljanje o tome kako pejzaž oblikuje umjetnički izraz, kako ga doživljavamo i osjećamo kroz različite medije i poetike. A, gdje bi ova tema mogla imati snažniji odjek nego ovdje, u Herceg Novom – gradu čiji pejzaži su nepresušna inspiracija? Slikari, pjesnici i umjetnici svih vrsta odvajkada prepoznaju da je u Novom pejzaž mnogo više od vizuelne impresije – on je doživljaj, iskustvo koje se neprestano mijenja, memorija i emocija.
Grad koji je sam po sebi umjetnost, je i domaćin jedne od najdugovječnijih izložbi na ovim prostorima, što sa ponosom ističemo. Na Hercegnovskom zimskom salonu učestvovala su neka od najznačajnijih imena savremene likovne umjetnosti, ovdje su vođeni dijalozi koji su oblikovali likovnu scenu, a svako novo izdanje donosi svježe perspektive i nova umjetnička preispitivanja. Zimski salon nije samo događaj koji reflektuje umjetničke tokove – on je prostor susreta ideja, istraživanja i promišljanja savremene umjetnosti, zaključio je Katić.
U ime organizatora stvaraoce i brojnu publiku je pozdravila direktorica JU Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković, Gordana Krunić, istakavši da ova izložba opstaje zahvaljujući umjetnicima, vjernoj publici i podršci lokalne zajednice.
-58 godina koliko traje naš Salon, traje i traganje za novom boljom i za posmatračeva čula izazovnijom temom i izrazom u likovnoj umjetnosti, koju pokušavamo a nadamo se i uspjevamo, da donesemo u naš grad. Uz pomoć kičice, dlijeta, olovke, skalpera, pera, prsta, na papiru, platnu, drvetu, kamenu, ili slobodnom prostoru, vođeni trenutkom, emocijom, stvarnošću, maštom ili idejom, nastala je vizualizacija stanja umjetnika, prostora, vremena i društvene zajednice.
Bogastvo našeg Salona nije samo u istrajnosti, individualnosti, raznolikosti, prilagodljivosti, stalnosti , promjenljivosti, njegovanju tradicionalnosti i prihvatanju modernog, već i u multikulturalnosti koju svojim učešćem, obogaćuju umjetnici svih generacija unutar ili izvan granica naše zemlje. Večeras su pored umjetnika iz Crne Gore, svoja djela izložili umjetnici iz Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, ali i umjetnici iz ovih zemalja koji žive i stvaraju u Njemačkoj, Belgiji ili Kanadi, rekla je Krunić.
Ona je pozvala ljubitelje umjetnosti da iskoriste priliku za uživanje u umjetnosti koja nadahnjuje, tokom narednih 40 dana trajanja Salona, do kraja marta.
