Vlada je predložila Skupštini izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i traži njihovo usvajanje po hitnom postupku, kako bi se obezbijedila istovremena primjena sa novim Zakonom o privrednim društvima, koji stupa na snagu 1. januara.
Odloženo usvajanje ovog zakona prouzrokovalo bi nesinhronizovanu primjenu Zakona o privrednim društvima u odnosu na Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, na način da Zakon o privrednim društvima predviđa dopunsku preduzetničku djelatnost kao vid preduzetnika, a poreski tretman prihoda koje ostvari preduzetnik od dopunske djelatnosti ne bi bio adekvatno normiran navedeno je u obrazloženju predloga koji je uvršten u dnevni red sjednice koja je počela u petak, piše Dan.
Skupština će se o ovom predlogu izjasniti do kraja godine. Ovim izmjenama i dopunama zakona određen je poreski status fizičkog lica koje obavlja dopunsku preduzetničku djelatnost. Propisivanjem da preduzetnik privrednu djelatnost može obavljati kao dopunsku, a da istovremeno bude u radnom odnosu otvorilo se pitanje poreskog tretmana prihoda koje fizičko lice ostvari po osnovu dopunske preduzetničke djelatnosti.
U skladu sa prethodno navedenim, predloženo je da dopunska preduzetnička djelatnost ima sličan poreski tretman kao i osnovna samostalna djelatnost, s tim da će se prihodi ostvareni od dopunske preduzetničke djelatnosti oporezivati po proporcionalnoj stopi od 15 odsto piše u obrazloženju zakona. Predlogom izmjena i dopuna zakona o porezu na dohodak fizičkih lica preciznije je propisan neoporezivi dio dohotka, odnosno usklađen sa drugim važećim normama u Crnoj Gori. Konkretno, predloženim propisom je predviđeno da se primanja po osnovu solidarne pomoći u slučaju smrti zaposlenog, člana njegove uže porodice i penzionisanog radnika ne oporezuje do iznosa od 2 000 eura, kao i da se porez na dohodak fizičkih lica ne plaća na naknadu za novorođeno dijete zaposlenog do 1 000 eura, odnosno na naknadu za novorođeno dijete koja je ostvarena u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječja zaštita navodi se u pojašnjenju zakona.
Takođe, ovim zakonom je predviđeno da se dohotkom, u smislu ovog zakona, ne smatraju prihodi koje ostvari vjerski službenik, u skladu sa zakonom koji uređuje položaj vjerskih zajednica. Pri proporcionalnoj stopi od 15 odsto, piše u obrazloženju zakonahodi vjerskih službenika će usvajanjem ovog zakona biti stavljeni u isti rang sa dječijim dodacima, osnovnim pravima iz oblasti socijalne zaštite, penzijama, pomoći zbog uništenja ili oštećenja imovine usljed elementarnih nepogoda, organizovanom socijalnom i humanitarnom pomoći, nagradnim igrama… Sve navedene djelatnosti oslobođene su od poreza na dohodak fizičkih lica od 15 odsto. Ovim zakonom je propisano i da se porez na prihode ostvarene od osnovne samostalne djelatnosti do iznosa 8 400 eura oporezivog dohotka obračunava po stopi od nula odsto.
Na ovaj način izvršeno je tehničko usklađivanje, po uzoru na odredbe koje regulišu stopu poreza na dohodak kod ličnih primanja do 700 eura piše u zakonu. Porez na dohodak od 8 401 do 12 000 eura je devet odsto, a na prihod od 12 001 euro 15 odsto.
U cilju jasne primjene ovog zakona, precizirano je da fizičko lice koje ostvari prihode od imovine podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak fizičkih lica, osim u slučaju kada je isplatilac prihoda pravno lice ili preduzetnik navedeno je u zakonu.
