Prigodnim programom, sinoć je u selu Svrčuge u zaleđu Herceg Novog obilježeno 50 godina od otkrivanja spomenika palim borcima NOR-a, Dan ustanka i Dan državnosti Crne Gore.
Okupilo se cijelo selo od najmlađeg do nastarijeg da odaju poštu poginulim precima.
Mnogo je među njima primjera junaštva i hrabrosti u borbi za slobodu: Vaso, Dušan, Vladimir, Vojislav, Danilo, Đuro, Danica, svi Kosići, na Vidovom vrhu, u logoru Dahau, u Cucama, Kolašinu, Herceg Novom, Kraljevu, Bileći. Na Sutjesci 1943. Danica Tomašević… Tokom rata 37 Svrčužana je bilo u okupatorskim kazamatima u Kotoru, na Prevlaci, na Mamuli, u Šibeniku i Italiji. Šest preživjelih ponijeli su na grudima partizansku spomenicu 1941.
Danica Kosić i Danica Tomašević postale su dio sazvježđa novskog sa još tri Danice, Đurović, Popivoda i Bojanić, sačuvane i u imenu novskog Šetališta Pet Danica.
Svi oni su učinili da ovo malo selo bude veliko po njihovim djelima. Kraj njihovog spomenika svake godine se okupljaju mještani da evociraju uspomene na pale borce, rodoljube, učesnike NOR-a, a to je njihova obaveza, rekla je u ime Opštine Herceg Novi, Branka Grubor Božović.
-Na cijeloj našoj zajednici je obaveza da čuvamo uspomenu na naše heroje iz ovog kraja, kao i da na ovom mjestu vaspitavamo i inspirišemo mlađe generacije pričama o patriotizmu i slobodi. Čitav Herceg Novi i Boka Kotorska ponose se sa dvije mlade i hrabre djevojke sa Svrčuga, Danicom Tomašević i Danicom Kosić, kao i sa svih pet Danica koje su pokazale veliku hrabrost i požrtvovanje kada je bilo najteže, u borbama, rekla je Grubor Božović.
U ime svoje majke 92-godišnje Perside Spaić, rođene Tomašević, najstarije Svrčužanke i svjedokinje događaja iz Drugog svjetsakog rata, pročitao njen sin, Krsto Spaić.
-Jedinstveno je da tako malo selo, sa samo 17 kuća utka živote svojih 11 mladih, hrabrih omladinaca u antifašističkoj borbi. Njihova djela treba uvjek da pominjemo i prenosimo mlađim naraštajima kao primjer kako se bori za pravdu i slobodu, prenio je Spaić poruku svoje majke koja je poželjela da mladi kao Svržučani uvjek žive u slozi, miru, razumjevanju i s velikim poštovanjem prema precima.
Povodom 50 godina od podizanja spomenika palim borcima iz Svrčuga, održan je program „Sjećanje na heroje, zalog budućnosti“ po tekstu koji je osmislila i napisala Vitka Vujnović.
Krsto Kiko Kosić, profesor je u penziji, mještanin koji svakog 13. jula dolazi redovno na Svrčuge, obilazi spomenik , položi cvijeće odajući poštu palim borcima i sjeća se palih drugova.
-To je tačno. Svi seljani posebno se odnosimo prema ovom veličanstvenom spomeniku koji ima veliku simboliku za našu borbu i naše poginule borce. Redovno smo se ovdje okupljali svi i mladi i stari zbog poštovanja prema poginulim borcima i onim Svrčuganima koji su dali doprinos razvoju naše zemlje, jer su, to moramo redovno da naglasimo, Svrčužani kroz sve bitke i borbe protiv neprijatelja nosili visoko baklju slobode. Uvjek su bili na putu pobjede i pravde. To je krasilo sve naše Svrčužane i zato ne smijemo da zaboravimo. Ja često spomenem našeg Tušupa Rista, borca, koji je autor spomenice na spomeniku. On je volio da sastavi neku rečenicu pa je govorio „Stara kućo i okolo goro, kako bih vas zaboravit mogo“ i mi nikoga nismo zaboravili. Malo sam emotivan, na sve ono što se dogodilo i što smo zajednički uradili za napredak sela Svrčuga, kaže Kosić.
Kraj spomenika palim borcima u Svrčugama okupili su se mještani svih generacija, od djece do najstarijih i to je jako važno da se i na mlađe generacije prenosi sjećanje na heroje. To je i urađeno kroz ovaj program „Sjećanje na heroje, zalog budućnosti.“
-Ovo je divan program i prilika je da se prisjetimo da su naši borci igrali i predstavu „Balkanska carica 1936. godine. Svi Svrčužani koji su tada bili pismeni, a svi i jesu bili pismeni i to je Nikola Barović, učitelj iz Kruševica sve pratio. Došao je u Svrčuge i organizovao predstavu „Balkanska carica“ koju su igrali u jednoj velikoj prostoriji Maša Kosića, a sledeća je izvedena u Sokoskom društvu u Herceg Novom. Kada su dolje došli neki predstavnici vojni pozvali su naše organizatore i inicijatore te predstave i čestitali im. Svi su bili u narodnim nošnjama, čak je jedan koji je glumio Turčina išao u Trebinje da nađe robu da bi bilo veličanstvenije i dostojanstvenije, sjeća se Kosić.
Svrčuge su selo sa malim brojem porodica ali je uvjek bilo složno i jedinstveno.
-Malo se gdje može naći slučaj da mještani jednog sela tako složno žive kao Svrčužani i dan danas to nastojimo da nastavimo i da poštujemo i da se pri svakom našem susretu prisjetimo tih starih domaćina i domaćica koje ne smijemo zaboraviti. Zato sam ja nekim slučajem malu jednu knjižicu priredio i tu dao osnovne podatke o našim seljanima, kaže Kosić.
On je prošle godine u Ogranku Matice crnogorske u Herceg Novom promovisao i knjigu “Svrčuge, selo revolucije”.
U programu učestvovali Danijela Đonović i Mićo Lalović, profesorica harmonike Bosiljka Kulišić, gitarista Nikolas Moreta i ansambl gitara Gradske muzike Herceg Novog.
