Nadležni u svojim rukama imaju sve propise da adekvatno kazne napade na medijske radnike i treba da ih iskoriste jer se samo tako može poslati poruka o nekažnjivosti, poručeno je na Forumu koji je Sindikat medija (SMCG) organizovao uoči Dana novinara Crne Gore.
Predsjednik SMCG Radomir Kračković upozorio je da je u posljednjoj godini pogoršana bezbjednost medijskih radnika u Crnoj Gori, te da je u 2024. godini SMCG zabilježio 20 slučajeva napada na novinare i incidenata sa novinarima, što je rast u odnosu na godinu ranije.
-Zabilježen je i najbrutalniji napad u posljednjih šest godina – na novinarku Pobjede Anu Raičković. Tražimo da svi napadi na novinare i medijske radnike konačno budu adekvatno kažnjeni. Nadležni imaju propise u svojim rukama, a prvenstveno Krivični zakonik. Samo strožim kaznama može se poslati poruka da ovakvi i drugi napadi na novinare neće biti tolerisani, dodao je Kračković.
Rekao je da su se i pritisci na rad medijskih radnika pojačali u posljednjoj godini, kao i da i dalje nema napretka u starim i najtežim slučajevima napada na novinare poput ubistva glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića.
O napadima u kojima su upravo one bile žrtve govorile su novinarke Ana Raičković i Dragana Šćepanović, a napadač na obije je isti, biznismen Zoran Bećirović, iako je jednu napao fizički a drugu u kontinuitetu napada preko svog portala.
-Država nema mehanizme da spriječi nekoga ko odluči da otvori portal kako bi nekome uništio život“, kazala je Šćepanović koja je govorila i o specifičnim uslovima rada ljudi koji su dopisnici jer su odsječeni od redakcija i ostalih kolega.
Raičković je rekla da nije i neče odustati od krivičnog gonjenja napadača na nju i njenu porodicu te da još ne zna je li joj je ugrožena bezbjednost i da čeka i zakazivanje suđenja i uvid u optužni predlog.
Kračković je primijetio da se ekonomski status medijskih radnika i radnica u posljednjih godinu djelimično poboljšao, zahvaljujući povećanju svih plata u Crnoj Gori, ali i da veliki broj kolega prima platu koja je ispod prosječne ili tek malo više od toga. Kazao je da loš položaj medijskih radnika dodatno otežava činjenica da se i dalje duguju zarade u jednom dijelu lokalnih javnih emitera, kao i da poslodavci i dalje odbijaju predloge Sindikata medija vezano za Granski kolektivni ugovor.
-Ipak, nećemo odustati od toga da se pobošlja položaj i uslovi rada svih novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori”, naveo je Kračković.
Oko 30 medijskih radnika je na forumu ocijenilo da treba jačati solidarnost među kolegama i da ona često izostane, da glavni urednici moraju više da budu uključeni u proces pravljenja vijesti i da se više moraju zalagati i za novinare ali i boriti protiv sve agresivnijeg marketinga koji dolazi iz PR službi javne uprave.
-Mi fortoreporteri smo danas po prvi put, na ovom događaju, javno prihvaćeni kao novinari. Probelm je što se naš rad mjeri u zavisnosti od toga za koji medij trenutno radimo, a ne bi trebalo da je tako jer mi pripadamo čitaocima a ne redakcijama, kazao je fotoreporter Stevo Vasiljević.
Na skupu je istaknut i problem, koji je gotovo svakodnevan, koji imaju ekipe koje prate rad Skupštine Crne Gore.
SMCG organizovao izložbu crnogorskih fotoreportera
SMCG je, uoči Dana novinara Crne Gore, organizovao i izložbu crnogorskih fotoreportera „Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu”, koju će posjetioci moći da vide u KIC-u “Budo Tomović” do 1. februara. Izloženo je 30 fotografija: Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića, Dobrila Malidžana, Filipa Filipovića, Jovana Radulovića, Lazara Ružića, Luke Zekovića, Rista Božovića, Sava Prelevića, Dragana Nikolića i Darka Vojinovića.
Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković je na svečanom otvaranju izložbe podsjetila da je u Crnoj Gori oko 230 medija, dok je fotoreportera svega 15.
Oni, kako je pojasnila, rade u tri dnevne novine i za nekoliko agencija, pretežno stranih a samo jedan portal među zaposlenima ima fotoreportera.
Camović Veličković kaže da su crnogorski fotoreporteri redovno nagrađivani na međunarodnim konkursima kao i da decenijama svakodnevno bilježe istoriju.
-A ipak, najmanje se priča o njima i često su upravo oni višak poslodavcima. Sa pravom se osjećaju diskriminisano i ugroženo. Zato, oni koje poslodavci ne otpuste kao višak, i bježe iz profesije”, rekla je Camović Veličković.
Ona je navela i da se masovno krše i zloupotrebljavaju autorska prava na štetu fotoreportera, što im dodatno umanjuje zaradu ali ih i degradira kao autore.
Prema njenim riječima, to je takođe tema o kojoj se malo ili nimalo priča, a upravo su izložba i Forum uoči Dana novinara pokušaji u pravcu mijenjanja te prakse.
