Na 12. Trgu od ćirilice, sinoć je na Belavisti upriličeno veče posvećeno osamdesetogodišnjici stradanja sveštenomučenika mitropolita crnogorsko- primorskog Joanikija, sveštenstva i vjernog naroda Crne Gore.
Istina je ustanovljena i uklesana u mramor, te cilj prezentacije nije revizija istorije, niti slavljenje ili blaćenje određene ličnosti, već isključivo njeno slavljenje, naglasio je srpski i američki univerzitetski profesor, publicista, politički savjetnik, analitičar i istoričar dr Srđa Trifković.
-Istorija nije fiksna naracija, već stalno evoluira shodno novim dokazima i društvenim kontekstima. Kritičkim preispitivanjem ustaljenih stavova mi bolje razumijemo i prošlost i sadašnjost. Na šta bi ličilo da je pao komunizam u Sovjetskom savezu 1991., a da je ostala netaknuta naracija o boljševičkoj revoluciji i Lenjinu i svemu ostalom, kazao je Trifković.
Pažnja je bila posvećena stradanju 15 000 vojnika jugoslovenske vojske Crne Gore, naroda i sveštenstva, koji su krenuli iz Zete i Podgorice 6. decembra 1944. godine, do njihovog, kako je kazao Trifković, bezočnog ubistva na više lokacija u Sloveniji bez suda i presude, naglašavajući da su 11 000 njih pobili Titovi komunisti do maja 1945.godine.
-Ovo nije revizija istorije, već konstatacija činjeničnog stanja. To je i brojem žrtava i traumom, koje je nanijela preživjelima daleko najveća tragedija u istoriji cijelog srpskog naroda i Boke, od ranog srednjeg vijeka pa do danas, dodao je Trifković.
O stradanju sveštenomučenika Joanikija, protojerej Predrag Šćepanović kazao je, da primorskom prirodom kakvu je imao, nije bio predodređen za veliko zlo koje je palo na njegova pleća.
-Biće izložen mučenjima Vasilija Kovačevića i Milovana Đilasa, koji će ga po svjedočanstvu penzionisanog majora Rake Ivanovića, onesvešćivati, bacati na pod i iživljavati. Na sve to mitropolit govori: „Znam ja da odavde neću izaći živ i da neću vidjeti moju milu Boku, srpsku Spartu i zrno slobode. Ali sam Bog zna koliko sam ljudi pokušao da spasim i koliko sam spasio iz italijanskog zarobljeništva, kazao je Šćepanović.
Oba naratora večeri naglasila su da u njima date činjenice ne pobuđuju želju za osvetom, već želju da se zna i prenosi istina, kao i da je najveće drveće u Sloveniji ono koje je izniklo iz svih neutješnih duša tog stradanja.
Na Trgu od ćirilice večeras će biti upriličeno dodjeljivanje nagrada u 21 sat. Nagrada pečat Hercega Šćepana, koja se dodjeljuje za izuzetan doprinos očuvanju srpske kulture i baštine, biće dodjeljena pjesniku Andriji Raduloviću. Nagrada Ćiriličnik biće dodjeljena Narodnoj biblioteci Radosav Ljumović iz Podgorice.
