Povodom inoviranog elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za sanitarnu deponiju Duboki do, danas je u Velikoj sali Opštine održana žučna polemika između predstavnika mjesnih zajednica Ubli i Morinj sa jedne strane, te inženjera koji su anagažovani ispred Opštine Herceg Novi, sa druge.
U inoviranom elaboratu, u odnosu na prvobitni iz 2013. godine, u većem obimu opisan je inženjersko-geološki i hidrogeološki sklop, uz nova hidrogeološka ispitivanja radi uspostavljanja dobrih parametara o poznavanju tokova podzemnih voda, što je bila i osnovna prepreka u dobijanju građevinske dozvole u prethodnih osam godina.
Prema riječima inženjerke hidrogradnje Olivere Doklestić, iz tima koji je izradio inovirani elaborat, lokacija je nepravilnog oblika, najveće dužine oko 115 metara, najveće širine 96, a po podacima iz glavnog projekta ukupni volumen odlagališa je 394919 m3.
– Opština Herceg Novi godišnje proizvede između 20 i 24 hiljade kubika otpada. U zavinosti od stepena zbijenosti, da li se po m3 smješta 0,8 ili 0,6 tona, zavisiće i vrijeme odlaganja ove količine na deponiji Duboki do – informisala je ona.
Ukoliko je zbijenost veća, u odlaganje će trajati 26 godina, ako je zbijenost manja, odlaganje će biti kraće, objasnila je Doklestić.
Kada je rađen elaborat, trebalo je voditi računa o morinjskim izvorima, smatraju iz MZ Morinj.
Prema riječima Špira Vulovića iz ove MZ, voda u Morinju više nije za piće, zbog postojeće deponije na Ublima.
– Bokokotorski zaliv je takav kakav jeste. Sva voda mornjiskih izvora, kojih ima 20, između Morinja i Sopota, ne računajući Sopot, koji ima sliv na drugu stranu, završava u more. Najbolje znamo mi koji živimo tamo šta to znači. Da ne spominjemo da će se deponija sa kruzera, koji su visoki 70 metara, vidjeti dok budu prolazili kroz Verige. To je sramota – istakao je Vulović.
Mještani Morinja izričiti su da UNESKO neće dozvoliti izgradnju deponije.
– Potrudićemo se. Pisao sam državnom sekretaru Mrdaku. Obezbijedićemo potpunu podršku. Gospoda sa Ubala će vam reći šta oni misle to tome. Nedopustivo je da se na takvom mjestu pravi deponija. Detalja bih imao još milion, ali neću da oduzimam vrijeme – kazao je Vulović.
Da voda u Morinju nije za piće, predstavnici ove Mjesne zajednice moraće da potkrijepe dokazima, odnosno tačnim hemijskim analizama, zatražila je Doklestić.
– Pa čak ni tada ne možete biti sigurni da je to zbog ovoga. Samo tlo, zemljište, a posebno kamen, je odličan filter svega i svačega i malo šta na toj udaljenosti od nekoliko kilometara, čak i 500 metara povertikali i po dužini, može da stigne do mora. Pročisti se dosta – navodi Doklestić.
Ona je kazala da u Morinju nije izgrađena ni adekvatna kanalizacija, te da je najevće zagađene izvora zapravo iz kuća koje su izgrađene u neposrednoj blizini.
Investitor elaborata je Opština Herceg Novi, a obrađivač Ekoboka. Elaborat je na javnoj raspravi do 24. marta, do kada je i rok za dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine ili mejlom na adresu: [email protected].
Javnoj raspravi prisustvovali su predstavnici MZ Morinj, MZ Ubli, zatim ing. geologije mr Milan Radulović, ing.građ Olivera Doklestić, biolog Dražan Čeprnić, ing. hemije Dušica Grubač i teh.za zašt. živ i rad. sred. Valentina Kolman iz tima koji je izradio elaborat, Dejan Radonić i Milica Berberović iz lokalne uprave, kao i Emir Redžepagić i Agencije za zaštitu prirode i životne sredine.
