Monografija „Herceg Novi – Ne damo svetinje“, četvorice autora iz Herceg Novog: Nebojše Raša, Srećka Ivanovića, Steva Golubića i Dragomira Štibohara, promovisana je u Muzeju Hercegovine u Trebinju.
U ovoj monografiji, koja svjedoči o duhovnom i narodnom jedinstvu našeg vremena, prikupljeni su materijali o svim litijama koje su održane u Herceg Novom, od decembra 2019. do avgusta 2020. godine.
Arhiepiskop mostarsko-trebinjski i mitropolit zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski Dimitrije rekao je da su litije bile prirodno stanje ovoga svijeta i čitavog kosmosa, vaseljena tvorevine, pa i čovjeka.
-To je naše prirodno stanje. Dok smo u ovoj istoriji na zemlji, dok traje vrijeme ovakvo kako ga mi poznajemo, litije i pokreti su naše prirodno stanje. Čim stanemo, pitanje je da li smo istinski hrišćani. Ovo čudo od litija je prirodno stanje hrišćana. Od početka su hrišćani oni koji su na putu po ovome svijetu, objasnio je mitropolit Dimitrije.
Namjesnik hercegnovski, protojerej-stavrofor Obren Jovanović je rekao da su litije za odbranu vjere u Crnoj Gori dale veliki doprinos u duhovnom, kulturološkom i sociološkom smislu.
-Pred čitaocima je djelo koje dokumentuje i duhovno obnavlja trenutak kada je narod, molitvenim sabranjem, pokazao snagu zajedništva i branio velike svetinje. To je sigurno jedan fenomen koji će se u budućnosti proučavati. On je ostavio velikoga traga na ljude i vjernike pogotovo u Crnoj Gori. Vidimo da je taj fenomen litija nadahnuo sve narode, itekako su one bile značajne i kako vrijeme bude odmicalo imaće sve veći značaj u životima hrišćana.
Ljudsko pamćenje brzo prolazi pa je, kako ističe Jovanović, knjiga značajna upravo zbog toga što su u njoj sabrani svi događaji u Herceg Novom, od prve litije 28. decembra 2019. do 21. juna 2020. godine.
-Ona je jedinstvena u ovom obimu u Crnoj Gori, tako da ona pamti sve što je rečeno, a tu su i fotografije, tako da je ova monografija jedan dragulj koji ostaje kao svjedočanstvo jednog znamenitog događaja za istoriju Crne Gore, srpskoga naroda i pravoslavlja uopšte“, podvukao je on.
Jedan od autora Nebojša Rašo je istakao da su monografiju napisali kako bi ostalo dokumentovano sve ono što se dešavalo u vrijeme litija za odbranu vjere u Crnoj Gori.
-Ova knjiga treba da svjedoči o tim vremenima, o narodu koji se podigao, teško je i riječima opisati šta se sve dešavalo. Majke su ustajale sa djecom, stajale pred kordonom policije, ne odustajući ni onda kada su im prijetili silom. To se samo može opisati riječima mitropolita Amfilohija koji je rekao: „Ovo nisu moje litije, ovo nisu litije vladike Atanasija, ovo su litije Svetog Vasilija Ostroškoga“, istakao je Rašo.
Dodaje da je bilo dosta problema prilikom izrade, ali su uz Božiju pomoć sve prevazišli i završili monografiju uz blagoslov mitropolita Joanikija.
-Zahvaljujući YouTube kanalu „Ne damo svetinje Herceg Novi“ sačuvane su sve besjede i napravljena je hronologija litija. Imali smo dosta materijala, nešto profesionalnih fotografija, ali su uglavnom fotografije sa telefona koje smo prikupljali sa svih strana. Tu su i fotografije sa trebinjske litije. Ljudi su se odazvali i slali nam materijale, uvidjeli su koliki je značaj ove knjige, naveo je on.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić koji je bio na prvoj litiji u Herceg Novom, a i na drugim u Crnoj Gori, poručio je da je litija bila produžena liturgija.
-Svi su srcem bili na litijama i nije bio potreban neki poziv za to, već osjećaj pripadnosti istom narodu. Zato je određeni broj ljudi išao u Crnu Goru i podržavao, ali isto tako je neko razmišljao i organizovao litije na području grada Trebinja. Litija je bila kao produžena liturgija i taj osjećaj je bio neponovljiv. Sve je izgledalo mirno, ali je slalo jasnu poruku. Treba da razmišljamo na koji način da objedinimo ljude bez obzira na granice koje na neki način postoje. Jer ako mi zamislimo da ih nema njih neće ni biti, poručio je Ćurić i dodao da je ponosan što su Trebinjci i Trebinjke iz srca dali veliki doprinos u litijama.
O monografiji „Herceg Novi – Ne damo svetinje“, koju su objavili Mitropolija crnogorsko-primorska, Arhijerejsko namjesništvo i Srpski soko Herceg Novi, govorio je i predsjednik Crkvene opštine topaljsko-hercegnovske Zoran Lazarević.
