Glumac Nebojša Šurlan oživio je sinoć za trenutak Iva Andrića u njegovoj kući u Herceg Novom, kroz monodramu „Andrić – Moram da progovorim“. Publika je uživala u njegovom izvođenju ovog komada koji je zamišljeni, ali duboko lični glas nobelovca koji govori o njegovom životu.
Nebojša Šurlan se ovom monodramom, nakon dvadeset godina tokom kojih se bavio režijom i videoprodukcijom, vratio na “daske koje život znače”, i priznaje da je imao veliku tremu što igra u Andrićevoj kući.
-Ja godinama dolazim u Herceg Novi i uvek ovde svratim. Kad sam ovo pripremao poslednje dve godine zamišljao sam da to ovde odigram i moji su se snovi večeras ostvarili, što sam i rekao večeras publici, prekinuvši aplauz. Ja sam sad igrao i u Muzeju književnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu i na manifestaciji “Višegradska staza” u Višegradu, radujem se i igranju u Travniku, ali ovo večeras je posebna noć za mene, pogotovo za moju karijeru, a i za Andrića.
Šurlan smatra da je Andrić uvijek aktuelan i da bi njegova djela trebalo često čitati iznova.
-Treba njegova dela u celini sagledati, jer za ljude koji vole da ga zloupotrebljavaju on je idealan da se neke rečenice izvuku iz konteksta i da se sa time prave neke propagande, međutim, njega treba gledati u celini. Svi znamo da je, osim “Znakova pored puta”, on isključivo pisao o Bosni i o svim narodima tako da – Andrić je jedan.
Ova monodrama je nastala na osnovu godina predanog istraživanja literature, arhiva i intervjua i predstavlja misaonu i emotivnu rekonstrukciju Andrićevog unutrašnjeg svijeta.
-Ja sam čitao razne knjige o njemu, i fokusirao sam se na ono što mislim da bi u pozorištu bilo interesantno da glumac kaže, i pogotovo on o sebi, jer je toliko toga. Može da se napravi deset monodrama o njegovom životu, ali da bi bi držalo pažnju sat i nekih pet minuta, jer ipak je monodrama jedan glumac, odabrao sam na neki način od rođenja do smrti i ovo posle što je neki moj pečat kao autora i glumca. To je moja pretpostavka šta bi Andrić rekao da je sad živ, i ono što je najbitnije da je to ovde, poručio je Šurlan.
Nebojša Šurlan priželjkuje još jedno izvođenje u Herceg Novom, ali tokom zimskog perioda i smatra da bi bilo korisno da monodramu pogledaju i učenici srednje škole.