Reagujući na saopštenje Sindikata prosvjete, a kako kažu, u cilju istinitog informisanja javnosti iz Ministarstva finansija su saopštili da cilj primjene Sistema za centralizovani obračun zarada nije smanjivanje zarada, već pravilna i zakonita primjena propisa iz oblasti obračuna zarada. Nepravilnosti u obračunu, kako poručuju, ne mogu se opravdati, a još manje nastaviti, pod izgovorom da su postojale u prethodnom periodu.
-Dakle, cilj Ministarstva finansija je da, kroz realizaciju projekta primjene Sistema za centralizovani obračun zarada, uspostavi jedinstveno i efikasno softversko rješenje za obračun zarada za sve korisnike koji se finansiraju iz državnog budžeta i pojača kontrolu trošenja sredstava poreskih obveznika, za čiju namjenu se godišnjim Zakonima o budžetu planira više od 50% sredstava.
Zajednički interes bi trebalo da bude jednakost pri obračunu zarada i efikasnija kontrola budžetskih sredstava, jer je to u interesu zakonitosti i budžeta svih građana Crne Gore, naveli su iz MF.
Objašnjavaju da 159 subjekata sa 16.500 zaposlenih radi obračun zarada kroz sistem za centralizovani obračun, uključujući i samo Ministarstvo finansija, na koje se primjenjuju jedinstveni propisi – isti oni koji izazivaju nezadovoljstvo Sindikata prosvjete.
-Početkom 2025. godine Ministarstvo finansija je, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauka i inovacija krenulo sa aktivnostima na uključivanju ustanova iz oblasti prosvjete u sistem za centralizovani obračun zarada. Nakon sprovedenih obuka za ustanove osnovnog obrazovanja, prilikom kontrole probnog obračuna za maj za zaposlene u osnovnom obrazovanju putem sistema za centralizovani obračun, uočeno je da su najveće razlike bile evidentirane upravo kod zaposlenih koji su na privremenoj spriječenosti za rad odnosno bolovanju, a usljed pogrešne primjene materijalnih propisa. Kod velikog broja zaposlenih, obračun naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, usljed bolovanja, uključivao je sve dodatke, što je suprotno važećim propisima, saopštili su iz MF.
Takođe, uočeno je sabiranje dodataka/uvećanja koeficijenata na osnovni koeficijent, što je rezultiralo većim obračunatim iznosima zarada, kao i neispravnim obračunavanjem dodataka i uvećanjih koeficijenata, na način što se za ovu vrstu dodataka obračunavao i minuli rad, što je suprotno i Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Zakonu o radu.
Kako kažu, pomenuta korekcija zarada u iznosima do 50€ nije posljedica primjene Sistema za centralizovani obračun zarada, već se odnose na pogrešnu primjenu materijalnih propisa za vrijeme privremene spriječenosti za rad koja je u isključivoj nadležnosti Zakona o zdravstvenom osiguranju čemu u prilog govore presude Višeg suda i te razlike ne mogu biti eliminisane izmjenom GKU za oblast prosvjete.
-Za kategorije zaposlenih koji imaju puno radno vrijeme razlike u zaradama su u prosjeku 10€ i ovdje se, takođe, radi o nepravilnom obračunu dodataka na zaradu. Analizom obračuna zarada utvrđeno je da u školama postoji neujednačena praksa u primjeni propisa. Softver je usklađen sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Uputstvom za obračun zarade i naknade za vrijeme spriječenosti za rad, a prilikom uključivanja ustanova prosvete kao i za sve prethodne subjekte i sektore koji su uključeni u sistem izvršena je analiza svih relevantnih propisa, kao i konsultacije sa predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, navode iz Ministarstva finansija izražavajući sumnju da je cilj javnog diskursa koji vodi Sindikat prosvjete da izvrši pritisak na donosioce odluka kako bi se nastavilo sa radom mimo propisa i netačnim obračunom zarada.
Uvjerenja su, poručuju, da je interes svih društveno odgovornih subjekata da zakoni u Crnoj Gori budu poštovani jednako za sve, jer, kako kažu, samo tako možemo postići zajednički cilj – ravnopravno društvo, u kojem se poštuje vladavina prava i koje je spremno za ulazak u EU.
