U hotelu San Rizort u Herceg Novom održava se 10. Jubilarna međunarodna konferencija o radijaciji RAD . Konferenciju, koja traje do 17. juna, organizuju Udruženje Rad centar i Elektronski fakultet iz Niša sa kolegama iz Španije i Njemačke.
Član Naučnog odbora RAD konferencije 2022. prof. dr Vladimir Jurišić, imunolog i redovni profesor na Fakultetu medicinskih nauka u Kragujevcu, gostujući u emisiji Novsko popodne, naveo je da je Hungest hotel Sun risort u Herceg Novom treći put ugostio učesnike međunarodnog kongresa o radijaciji u različitim oblastima istraživanja.
– U vašem lijepom gradu, osunčanom gdje je lijepa klima i priroda, organizujemo međunarodni interuniverzitetski kongres koji obuhvata univerzitete u Nišu, Novom Sadu, Beogradu, takođe, imamo saradnju sa kolegama iz Španije. Na kongresu riješavamo velike probleme. Raspravljamo o značajnim stvarima u nauci. Naš direktor Goran Ristić izabrao je Herce Novi za mjesto održavanja kongresa. Pozivamo i saradnike iz Crne Gore, da budu prisutni u još većem broju, pozvao je Jurišić.
Svečano otvaranje upriličeno je 13. juna. Konferencija je prilika da naučnici iz različitih oblasti razmjene znanja i iskustva o važnosti, primjenama, ali i opasnostima fenomena radijacije. Profesor iz Njemačke i profesorica iz Kanade, imali su plenarno predavanje. Govorili su o efektima zračenja na imunski sistem, koje su ćelije oštećene i kako imunski sistem reaguje poslije određene doze zračenja:
– S jedne strane imamo radiocionu bolest, kad se ljudi ozrače visokom dozom i to je fatalno. S druge strane imamo niske doze radioaktivnog zračenja, koje prave promjene u organizmu i mogu da izazovu arterosklerozu, da budu kancerogene i da naprave razne poremećaje kojih nismo svjesni, trenutno, nego nakon dugog niza godina se to ispolji. To ugrožava zdavlje i zato imamo saznanja, koja povezuju medicinu, biologiju, fiziku, savrmenu tehnologiju kompjutere, koji to rade i programe koji to analiziraju. Bez napretka mi ne možemo, s druge strane i taj napredak nije uvijek sa pozitivnim efektima. Nalazimo se u periodu gdje imamo i dobru i lošu stranu i zato na naučnom skupu diskutujemo o takvim važnim stranama, koji se odnose na razna polja istraživanja, ocijenio je dr Jurišić.
Međunarodne RAD konferencije nastale su iz prvih međunarodnih projekata Elektronskog fakulteta u Nišu,u saradnji sa kolegama iz Španije:
– Tu se priključio i veliki broj studenata i širimo tu mrežeu. Sa kolegama prijavio sam i druge projekte, upoznajemo se ovdje, razmjenjujemo teme, aplikujemo za grantove od raznih međunarodnih fondacija, sredstva kako bi mogli da sprovodimo nova i nova istraživanja. To je jako važno da uspostavljamo saradnju, malo se i družimo u ovom lijepom ambijentu i imamo korist da bi mogli da objavimo te radove, da edukujemo naše studente, dokle mladi postdoktoranti mogu sa svojim istraživanjima da dođu, da ih savjetujemo. To su jako važni skupovi. Korona je svima promijenila život. Mi smo se zaželjeli da personalno imamo lični kontakt, a preko skajpa nemate taj osjećaj o tome da ste se dobro razumjeli, konstatovao je dr Jurišić.
On podsjeća da je u fizici otkriveno da se energija dobija raspadom elektrona, ali to na žalost,u mnogim slučajevima, nije upotrebljeno u pozitivne svrhe, pa se tako dobila atomska bomba:
– Raspravljamo sada situaciju u svijetu. Imali smo i ovdje kolegu iz Japana, koji je govorio o iskustvima, kada je bila nuklearna katastrofa. Kada imate visoku dozu zračenja, to je mutagen efekat sa smrtnim ishodom. To dugotrajno izlaganje niskim dozama zračenja, nije dobro. Mi evidentno imamo porast slučajeva kancera, zbog toga što se u prirodi nalazi taj radioaktivni otpad. U medicini imamo posebne službe, koje se bave procjenom zračenja u prirodi , radioekologija, u bolnicama se mjeri efekat tog zračenja na pacijente. Ako želite da dobijete što bolju sliku neke promjene, recimo tumora, ili da gledate intraćelijske strukture, povećate dozu zračenja da bi bolje vidjeli. S druge strane, ljudi koji rade s tim uređajima su izloženi. Pacijent koga zračimo nekoliko puta – ima toksične efekte. Raspravljamo o tome i gledamo gdje su granice i šta može da ima pozitivne efekte, a šta manje. Nauka se mora da primjeni pravimo kriterijume, utvrđujemo granice, otvaramo probleme na kongresima. To je što moramo, kao naučnici da razumijemo i da se primjeni u svakodnevnom radu i životu.
Dijelimo radioaktivno zračenje iz kosmosa, ultraviolentno, koje djeluje na ćeliju oštećuje DNK-a…Ćelije koje se brže dijele su osjetiljive. Kada primjenjujemo zračenje za liječenje tumora, snop mora biti uzan, imamo tačno određene programe sa koliko doza. I zračenje može da induukuje kancerogenezu. Tokom vremena sve se genske graške akumuliraju, a ako imate efekat zračenja treba da prođe dug vremenski period. Organizam ima mehanizme popravki greški a to su, upravo, teme naših predavanja, kako da se te popravke vrše. Ako se zračenje djeluje kontinuirano, ispravke su minimalne i jednog ternutka imate patološki efekat…Posljedice zračenja su crvenilo, pigmetacija, otok žlijezda, fibroza tkiva, što su neželjeni efekti zračenja. Zato se razvijaju novi aparati, tehnike, koje nisu uvijek dostupne. Raspravljamo o tome.
Ne možemo da kreiramo politku u svijetu, ali možemo da ispitujemo negativne efekte zračenja.Najizloženiji su, ipak, ljekari. Oni moraju da imaju produženi odmor, da se premjeste sa tog radnog mjesta, da imaju zaštitne uniforme, koriste dozimetre. Medicina napreduje. Uz pomoć fizike, hemije, biologije trebalo bi da svi zajedno da dođemo do što boljeg i kvalitetnijeg odnosa prema ljudima, humanosti i pacijentu, uz efekte terapija koje sprovodimo, objašnjava dr Jurišić.
Ipak, rentgeni danas mnogo manje zrače nego nekada.