Opština Herceg Novi i Vlada Crne Gore imaju dobru komunikaciju po pitanju rješavanja statusa bolnice „Meljine“, i ulažu se ogromni napori da se ona sačuva jer bi to bilo vrlo značajno za zdravstvo u Crnoj Gori i pomogli bi da hercegnovska opština bude opet prepoznata kao centar zdravstvenog turizma, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić. On je u emisiji „Akcenti“ na TVCG rekao da ljudima u bolnici Meljine odaje priznanje zbog ogromnih napora koje ulažu da ona opstane.
Nekadašnja Vojna bolnica privatizovana je 2008. godine, a vlasnik Atlas grupe Duško Knežević, kazao je uključujući se preko Skajpa da su imali odličan plan ali da je ekonomska kriza i odluka partnera iz Abu Dabija da se povuče uradila svoje. On je rekao da je direktorka Olivera Elez zbog duga prema njoj u iznosu od oko 19.000 eura bolnicu u sadejstvu sa bivšim ministrom zdravlja Kenanom Hrapovićem odvela u stečaj.
Knežević je optužio, kako je rekao, stečajnu „crnu trojku“, Blaža Jovanića, Sašu Zejaka i Snežanu Jović, da su počinili zloupotrebe, i to radeći za predsednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića.
-O tome treba da se otvoreno razgovara, kazao je Knežević.
Naveo je da su nakon privatizacije imali brojne opstrukcije, da nije ni data dozvola da bi tamo moglo da se gradi. Kazao je da je cijeli kompleks zamišljen kao zdravstveno-turistički, te da je od potencijalnog suinvestitora traženo da se bolnica i kompleks odvoje.
-Nama je odštetni zahtjev 74 miliona za bolnicu Meljine, pa država neka vidi kako će, kazao je Knežević.
Kako je rekao, imaju tri predloga za Meljine, ali da je centralni da se priznaju ulaganja i odbiju od odštetnog zahtjeva tokom arbitraže. Navodi da sa premijerom Zdravkom Krivokapićem o ovome nije razgovarao, već sa njegovom kćerkom, koja je, kako kaže, stručnjak za ovu oblast.
Žarko Ostojić, stečajni upravnik, je rekao da Knežević iznosi netačne tvrdnje. On je naveo da se moraju odvojiti političke konotacije od ovog slučaja.
-Ljudi koje ste pomenuli, neka dođu u emisiju pa neka objasne. Ja sam uvjeren da priča ovako ide u pravcu političkih dešavanja, rekao je Ostojić.
On je naveo da je u novembru prošle godine poslao zahtjev na šest adresa za koje je smatrao da su meritorne za rješavanje problema, a smatra da se desio pomak. .
Ostojić je rekao da su stvarani uslovi da se nastavi djelatnost, jer u bolnici je jako dobar kolektiv, koji zaslužuje da dobije priliku da nastavi da radi.
-Ponašamo se već duže kao da stečaja maltene nema, rekao je Ostojić.
Dugovi prije otvaranja stečaja 15 miliona
Stečajni upravnik je kazao kako je uložio lični napor da se stvari pokrenu i da bolnica nastavi da funkcioniše.
-Pozajmio sam sredstva za isplatu novembarskih i decembarskih zarada radnicima. Dio sredstava koja nam se duguju stigla su i od Fonda zdravstva, rekao je Ostojić.
On je procijenio da je bivši vojni kompleks podijeljen praktično između dvije firme, i da sada imamo situaciju da bolnica Meljnine koristi kao zakup nekoliko odjeljenja koja pripadaju drugoj firmi.
Ostojić je objasnio da su dugovi prije otvaranja stečaja oko 15 milona eura priznati, a dugovi oko 25 miliona eura se odnose na sve ono što je on kao stečajni upravnik osporio.
Po ocjeni dr Olivere Elez, medicinskog direktora bolnice Meljine, stanje je redovno, a to znači da bolnica funkcioniše sa deficitom kadra i sredstava, pa se to već može nazvati i redovno stanje.
-Pogrešno je negdje zaključeno da ta bolnica ne može da postoji. Mada, od momenta prodaje bolnice ništa se skoro nije uložilo od opreme, ništa krupno i ništa značajnije što bi popravilo kvalitet usluga. Ljudi se teško odlučuju da dođu kod nas da rade jer ne znaju kakva im je budućnost, usljed hroničnog nedostatka finansijskih sredstava, kazala je Elez.
Po navodima Velja Čađenovića, državnog sekretara Ministarstva zdravlja, sadašnja Vlada je uplatila nedostajuća sredstva od decembra 2020.godine do marta 2021.godine.
-Bolnica je u stečaju, ali mi smo prepoznali interes da bolnica nastavi da funkcioniše, jer mi smo ovdje došli da otvaramo a ne zatvaramo i to treba da bude sasvim jasno, kazao je Čađenović.
Ministarstvo je, kako kaže, od samog starta bila na fonu da se bolnica sačuva, i da je obezbijedilo konkretnu pomoć.
-Imamo mi neko rješenje, uskoro će biti razgovora o aktuelnoj situaciji, budžet je usvojen a na narednoj sjednici Vlade naći će se zahtjev da se dio traženih sredstava uplati, rekao je Čađenović.
On je naveo da će uskoro biti uplaćen iznos od 450.000 eura kao i sredstva koja duguje Fond zdravstva.
Po mišljenju stečajnog upravnika, to je samo premošćavanje problema, a smatra da je za nesmetano funkcionisanje Bolnice neophodno obezbijediti oko 120 000 eura na mjesečnom nivou.
Vratiti Herceg Novi na mapu zdravstvenog turizma
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kaže da će lokalni parlament 21. januara raspravjati o ovoj situaciji, ističući da su Novljani jako osjetljivi na ovo pitanje, jer se dobro zna i razumije značaj ove bolnice. On navodi da je Herceg Novi do 1990.godine bio prepoznat kao metropola zdravstvenog turizma, te da su nažalost, bolnica kao i Institut „Dr Simo Milošević“ praktično na respiratorima.
-Po svim strateškim dokumentima Herceg Novi treba da bude okosnica zdravstvenog turizma. Bolnica nije trebalo da bude privatizovana, trebalo je da ostane u vlasništvu države. Mi protestujemo zbog opšteg dobra, zbog zdravlja ljudi, zbog spašavanja ljudskih života, kaže Katić.
On smatra da se vlasnik koji je kupio bolnicu igrao sa zdravljem i životima ljudima.
-Mi tražimo da se ovo pitanje hitno riješi. U posljednje vrijeme, komunikacija između Opštine i Vlade je dobra, pokušavamo da riješimo naslijeđene probleme, kazao je Katić.
On je rekao da treba sagledati ulogu dvije kompanije čiji je vlasnik prvi čovjek Atlas grupe Duško Knežević.
-Dok se rasčisti pitanje tereta i kredita, i svih drugih stvari, proći će puno vremena. Mi smo danas u svojevrsnoj blokadi. Ovdje je bila sistemska opstrukcija. Odajem priznanje ljudima, koji ulažu ogromne napore da bi bolnica mogla da opstane, rekao je Katić.
Tokom emisije, rečeno je da je tužilaštvo za TVCG saopštilo da je otvorilo postupak protiv tri lica zbog sumnje da su izvršila krivična djela zloupotreba u privrednom poslovanju, te da se nastavlju druge mjere i radnje radi utvrđivanja svih okolnosti.
Izvor:RTCG
