U toku izrade izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Opštine Herceg Novi, vodilo se računa da se što prije donese ovaj važan strateški dokument koji će nadomjestiti 50 detaljnih urbanističkih planova. Očekivanja su da bi Vlada mogla plan da usvoji do prvog januara 2024. godine, kazao je član Savjeta za reviziju Prostornog plana u državnoj komisiji, rukovodilac opštinske komisije za postupak donošenja PUP-a i savjetnik za arhitekturu i urbanizam u Agenciji za izgradnju i razvoj grada Ranko Kovačević. On je, pored ostalog za RTHN izjavio, da bi već dogodine građani mogli da ispunjavaju svoje potrebe za gradnjom i planiranjem svog prostora:
– Moramo gledati interese mladih koji odlaze iz grada, nemaju posla, a da bi se zadržali, treba da se bave nekom djelatnošću i da se svojim stanovanjem vežu za ovaj grad. Zadnjih 10 godina opada broj stanovnika i prirodni priraštaj. Više se iseljava stanovnika nego što se useljava. Moramo da napravimo nešto za svoj grad, da bi ljudi mogli da privređuju. Naš sistem planiranja je odavno zreo za promjenu, smatra Kovačević.
Predviđeno je da se u postojećem urbanom ambijentu pronađu lokacije za stambenu izgradnju:
– Naš stav u teoriji Kompakt siti (Compact sity) da se stambenom izgradnjom, ne zauzimaju nove teritorije, nego da se ostane u postojećem urbanom tkivu, ili u seoskom području, gdje je moguće. Naš fokus je da se tamo gdje postoje određena naselja i grupacije, može pridružiti. Infrastrukturno je povoljnije gdje se može pridružiti određenoj mreži energetike, vodovoda, kanalizacije i slično, objašnjava Kovačević.
Prema njegovim riječima, cilj je da se ne osvajaju nova područja, čime bi se uništavali prirodni prostori, nego da se postojeće proširi. Sutorina je jedna od tih lokacija.
– Primjer je Sutorina a ne Sutorinsko polje. Jer, to polje nikada i nije bilo naseljeno. Stanovnici su polje čuvali radi poljoprivrede. Polje je klimatski nepovoljnije nego padine pored polja. Vlažnije je, ima oštriju klimu. Na istočnoj strani Sutorinskog polja, imamo brdo, Čenića glava, tri brijega, koji su osunčani. I tu bi trebalo da idemo na otvaranje mogućnosti izgradnje i dalje, obodom Poda, dijelom Kuta, zaleđem Đenovića, Baošića, rivijere. Ono što je već osvojeno kao gradsko tkivo, samo da se dijelom proširi, smatra Kovačević.
Kovačević kaže da predloženim rješenjima daju svima šansu za izgradnju:
– Ali ne možemo u jednom dijelu grada, u nekom seoskom području, odobriti tri parcele nekome, jer ovo nije plan koji gleda pojedinačne slučajeve, da ne bi bili neki privilegovani, a neki da čekaju sljedeći plan, osvrnuo se Kovačević.
Suština je da se donošenjem Izmjena i dopuna PUP-a nadomjesti i nedostatak 50 detaljnih urbanističkih planova na polovini teritorije Opštine Herceg Novi, gdje zbog nepostojanja planskih dokumenata, nije moguće graditi:
– Prostorni plan kao krovni dokument, morao bi da da uputstva i za različita područja, kao što u jednom detaljnom planu znate o kakvom se području radi, kakav mu je karakter, kakva mu je izgrađenosti, namjena i date mu uslove za izgradnju, veličinu objekata, spratnost a to je teško za cijelu Opštinu. Probali smo da pravimo alate koje bi Sekretarijat za prostorno planiranje i izrgadnju mogao sutra da primjeni.
Primjedbe građana na Nacrt izmjena i dopuna plana smo sabrali do kraja jula, nismo mogli da ih odbijemo nakon zaključenja javne rasprave. Tako da smo i to uzeli u obzir. Šta znači ucrtavanje? Imamo ulazne smjernice za izradu predloga plana. Ne možemo to nazvati ucrtavanjem. Nama su dala preduzeća mišljenja, dala nam je mišljenje komisija, ustanove i građani. Mi sve to sabiramo i u saradnji sa komisijim određujemo šta je to što ćemo da preradimo, popravimo i sve to prolazi trostruku analizu, da bi se nešto proširilo. Ukupno je bilo oko 600 primjedbi građana, a bilo je da su ih dvostruko slali i predali poštom ili mejlom. Svi zahtjevi su pregledani. Bilo je nekoliko primjedbi ispred mjesnih zajednica, crkvenih opština i sve smo pogledali i tu ćemo da damo pozitivnu ocjenu.
Bilo je primjedbi na nacrt plana, preduzeća i Inženjerske komore, arhitekata, gdje su nažalost kolege koje su trebale da daju doprinos postavile kočnicu. Nekih od dijelova plana su izazvali o sumnje i neko je vidio određene oznake za pokrivenost,izgrađenost a us tvari sve kuda je predviđena izgradnja ima kapacitete koji već postoje u gradu. Tako, u starom gradu, objekti imaju stepen izgrađenosti 3 ili 4 da je na svakoj parceli napravljena zgrada koja ima tri ili četiri puta tu površinu, dok tamo gdje su soliteri Igalo, Novljanka ili soliteri na Savini nemaju više od 2,5 do tri. To je izazvalo zabunu, a sigurno je da predviđena izgradnja ni u najmanjem gledanju može da da pretjeranu izgradnju, drugu Budvu ili slično, ustvrdio je Kovačević.
Pitali su i struku za neke lokacije da daju predloge, samo dvoje kolega su se odazvale.
– Pitali smo za lokaciju hotela Boke, pitanje Solila, Kutskog polja, Sutorine, Savinske Dubrave… Ovaj grad desetinama godina vuče određene probleme što ima teritorija koje su rezervisane, za jednu namjenu, a ništa se ne pokreće da se ta namjena ostvari, a vlasnici imaju zarobljen kapital…Pominje se često Odluka o Savinskoj Dubravi kao zaštićenom području. Jedini je rezultat da Opština kupi tu zemlju i napravi park. Ovako može beskrajno da traje, a nepravedno je i za vlasnike te zemlje. Privatno je zemljište, nešto manastirsko i opštinsko. Ima područja koje hoćemo da zaokružimo, da tamo gdje izgrađeno da je tu gradnja, a gdje nije da je to zaštićeno. Ta zemlja mora da ima svog vlasnika i regulisan status, ocijenio je Kovačević i dodao da je jedini recept za grad da kupi tu zemlju, a to se odnosi i na Savinsku Dubravu, Solila, Sutorinsko polje… To je bilo nekada u društvenom vlasništvu i vraćeno je vlasnicimam ali kao poljoprivredno, a ne kao građevinsko zemljište i tu se sve komplikuje, obrazlaže arhitekta Kovačević.
