Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori porasla je sa 1 194 eura u 2021. na 2 200 eura u 2025. godini, što predstavlja rast od čak 1 006 eura, pokazuju podaci MONSTAT-a. Iz Unije slobodnih sindikata ponovo apeluju na Vladu i lokalne samouprave da započnu model državne stanogradnje koji bi podrazumijevala 700 eura po metro kvadratnom.
Poslednji podaci MONSTAT-a pokazuju da prosječna cijena stana u novogradnji u glavnom gradu Crne Gore prelazi 2 100 eura po kvadratu, dok je na primorju čak 2 600.
Unija slobodnih sindikata je sa partnerskom organizacijom – NVO „Zid“ još prije više od 10 godina pokrenula inicijativu da u Ustav Crne Gore uđe pravo na stan kao jedno od najvažnijih za svakog građanina i građanku. Od 2009. godine se zalažu za reformu stambene politike, kao i za to da Crna Gora prihvati odredbe Izmijenjene evropske socijalne povelje koje se odnose na pravo na stanovanje i pravo na zaštitu od siromaštva i socijalne isključenosti, podsjetio je za RTHN generalni sekretar Srđa Keković.
-Iako to ne piše u Ustavu, država je dužna da vodi jednu konzistentnu stambenu politiku rješavanja stambenih pitanja građana i građanki, što mi trenutno nemamo. Nemamo je popslednje tri decenije i više odkada se raspao socijalizam kada smo imali zajedničke fondove gdje smo svi ulagali, a poslije toga po nekim prioritetima imali pravo da rješavamo stambeno pitanje. Poslednjih 35 godina je politika takva da vi možete da kupite stan na tržištu, što je dominanta varijanta. Mali procenat zaposlenih koji rade u određenim djelatnostima mogu da kupe stan po povoljnim uslovima preko svojih zadruga. Imamo i mali broj privilegovanih koji preko svoje firme dobijaju određene kredite, ali opet moraju da kupe stan. I, konačno imamo one kojima se posrećilo, a vidim da je dosta takvih na pozicijama funkcionera, koji su taj stan dobili a da ga ili nisu morali plaćati, ili su plaćali smiješno male iznose.
Unija slobodnih sindikata je prije dvije godine, povodom 1. maja, pokrenula kampanju pod motom „Za miran san – socijalni stan“, zagovarajući izgradnju stanova u državnom vlasništvu koje bi ustupali pod zakup građanima na korišćenje. Keković ističe da je to praksa u mnogim evropskim državama, a najrazvijeniji model, koji zagovara Unija, je model grada Beča.
-Taj model bi podrazumijevao da jedna naša četvoročlana porodica može da zakupi stan od 60 kvadrata koji bi država gradila u svom vlasništvu, za nekih 100 do 120 eura mjesečno, pri čemu ne bi morala da plaća porez na nepokretnost, pri čemu ta porodica ne bi morala da održava zgradu, jer bi se o tome starao državni fond, pri čemu ne bi morala da radi neke unutrašnje opravke koje bi takođe radila ekipa fonda, i da ne nabrajam koliki bi benefit bio za rješavanje stambeih pitanja u našoj državi.
Nažalost, sa ovom inicijativom poslednje dvije godine nisu uspjeli da dopru do Vlade, jer se, kako ističe Keković, forsira izgradnja 20 000 stanova na Veljem brdu, iako bi samo za troškove infrastrukture tog naselja moglo biti izgrađeno 10 000 socijalnih stanova širom Crne Gore.
-Još jednom apelujemo i na lokalne samouprave i na Vladu Crne Gore da konačno krenemo da realizujemo ovaj model državne stanogradnje jer metar kvadratni u toj stanogradnji bi koštao nekih 700 eura. Za ovih 600 miliona eura koliko je potrebno da se naprave put, voda, struja i fekalna kanalizacija na Veljem brdu, država bi mogla da napravi 10 000 stanova površine 60 kvadrata. Ako bi ih izdavali po onom cenzusu kako to rade u Beču, gdje se izdvaja nekih 10 do 12 % prosječne zarade za takav stan, država bi ubirala na mjesečnom nivou za tih 10 000 stanova zakupninu od milion eura, ili imali bi 12 miliona godišnje za taj fond od kojih sredstava bi mogli da rade na održavanju i da se plati osoblje fonda i konačno da se ulaže u izgradnju novih stanova.
Keković ističe da su za ovakav model zainteresovane Švedska, Norveška i druge razvijene zemlje, te da u Beču između 60 i 70 % građana živi u stanovima zakupljenim od države.
