Direktori lokalnih javnih servisa traže ravnopravan položaj sa komercijalnim emiterima

Direktori sedam lokalnih javnih emitera Radio-televizija Nikšić, Herceg Novi, Podgorica, Rožaje, Cetinje, Budva i Pljevlja obratili su se premijeru Zdravku Krivokapiću povodom odluke Vlade da sa 200 hiljada eura pomogne tri komercijalna emitera TV Vijesti, Nova M i Prvu.

Oni će sutra u 14 sati imati sastanak sa ministarkom javne uprave, digitalnog društva i medija Tamarom Srzentić.

– Dajući punu podršku da se pomogne našim kolegama, istovremeno izražavamo protest što su po prvi put iz te vrste pomoći isključeni lokalni javni emiteri, koji su, u stopostotnom vlasništvu opština, odnosno u krajnjem države Crne Gore. Na ovaj način stavljeni smo u diskriminisan položaj, jer niko od nas se ne finansira iz budžeta Crne Gore. Tim prije što je lokalnim zabranjeno da konkurišu za sredstva iz Fonda za medijski pluralizam, navodi se u pismu koje su direktori RT Nikšić, RT Podgorica, RT Rožaje, RT Pljevlja, RT Budva, RT Herceg Novi i RT Cetinje, Nikola Marković, Rade Vojvodić, Dženana Kuč, Dejan Miličić, Rade Tabaš, Nemanja Ristić i Ivana Jabučanin, uputili Krivokapiću.

Ovim je, kako su istakli u pismu, ionako težak položaj lokalnih javnih servisa dodatno pogoršan.

Predložili su da Vlada Crne Gore umjesto preuzimanja dugova prema RDC, lokalne javne emitere pomogne na način što će za svakog radno angažovanog uplatiti po jednu minimalnu bruto zaradu.

– Po našim računicama to za sve lokalne javne emitera iznosi 200 hiljada, što je ekvivalentno pomoći koju ste dali komercijalnim emiterima, navodi se u pismu.

Kako su pojasnili, razlog za ovakav predlog leži u činjenici da lokalni javni emiteri imaju manji dug prema RDC-u, da je dobar dio njih otplatio dug ili redovno izmiruje obaveze.

– Razlog za pomoć takođe je i teška finansijska situacija izazvana KOVID-om i podatak da u lokalnim javnim emiterima radi oko 300 zaposlenih, dakle još i više nego u pomenutim komercijalnim televizijama. Na ovaj način Vlada bi pomogla očuvanju medijske scene u Crnoj Gori, osnažila medije čiji je vlasnik država i pospješila novinarstvo zasnovano na javnom interesu i Kodeksu novinara. Vjerujući da ćete prihvatiti naš predlog kako bi se izbjegle neželjene posljedice ostajemo otvoreni za dalji dogovor, zaključuje se u pismu.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here