„Nema dileme: potraga za sigurnošću je ljudsko pravo. Odakle god da dolaze, ljudi koji su primorani da bježe, moraju biti dobrodošli“, ovogodišnji je moto je Svjetskog dana izbjeglica, koji se obilježava 20. juna s ciljem podizanja svijesti o teškoj situaciji ljudi širom svijeta koji su prisiljeni da napuste svoje domove.
Veliki broj izbjeglica iz Ukrajine utočište je našao u Herceg Novom, mada svi nisu potražili pomoć. U Crvenom krstu Crne Gore je evidentirano oko 1 500 lica, a u našem gradu oko 550, kazala nam je Milena Šćekić, sekretarka Opštinske organizacije Crvenog krsta Herceg Novi.
-Njihov priliv traje u kontinuitetu od kraja februara, s tim što je nešto veći bio u prvim danima marta, s obzirom na početak dešavanja na teritoriji Ukrajine. Prema podacima koje mi imamo, to je sad negdje oko 550 lica koji su se nama javili za neki vid podrške ili pomoći. Koliko je ukupno lica na teritoriji Herceg Novog došlo iz Ukrajine taj podatak u ovom trenutku nemamo zato što nam se svi nisu obratili za pomoć. Podrška im nije bila potrebna, nisu svi podnijeli ni zahtjev za privremenu zaštitu iz prostog razloga što su se nadali da će se možda za mjesec, dva ili tri vratiti kući. Kada je riječ o cijeloj teritoriji Crne Gore, Crvenom krstu se prijavilo oko 1 500 lica, međutim taj broj je znatno veći. Prema zvaničnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova to je oko 7 500 lica koja se trenutno nalaze na teritoriji Crne Gore.
Većina ima turistički boravak koji im po zakonu daje mogućnost da budu u zemlji 90 dana, a da nakon toga eventualno podnesu zahtjev za privremenu zaštitu, odnosno dobiju izbjeglički status, shodno evropskim direktivama, ali i uredbi koju je usvojila Vlada Crne Gore.
-Ljudi koji su se inicijalno prijavili kao turisti tek sada podnose taj zahtjev za privremenu zaštitu, jer jednostavno vide da se ne mogu vratiti kući. Najveći dio njih je u privatnom smještaju koji samostalno plaćaju, a dio je u smještaju koji im je dat na korišćenje. Međutim kako se zahuktava ljetna sezona i broj turista, onima koji su im dali na korišćenje sada je taj privatni smještaj potreban za izdavanje. Ti su ljudi sada prinuđeni da mijenjaju smještaj, što je situacija i sa domicilnim stanovništvom, tako da se osjećaju problemi. Postoje poteškoće u pronalaženju smještaja kako za domicilno stanovništvo tako i za izbjeglice, bez obzira što je jedan dio njih došao sa određenim finansijskim sredstvima. Pratimo situaciju da vidimo u kom pravcu će se to odvijati da bismo svi bili adekvatno spremni da im pružimo podršku, kao i da nadležnim institucijama dostavimo te informacije, da bi i državne ali i lokalne institucije mogle da blagovremeno djeluju i da izađu u susret ljudima gdje je to najpotrebnije.
Crveni krst u ovoj situaciji predstavlja podršku sistemu, a procedura je vrlo jednostavna, objašnjava Šćekić.
-Kada se oni nama jave, pomažemo im da popune obrasce za prijavu za privremenu zaštitu u saradnji sa nekoliko volontera Rusa i Ukrajinaca koji već duže vrijeme borave na teritoriji Herceg Novog, i koji nam pomažu oko jezičke barijere. Pomažemo im u pripremi dokumentacije koja je potrebna da bi se predala u područnoj jedinici Ministarstvo unutrašnjih poslova, zatim im pomažemo u ostvarivanju prava zdravstvene zaštite, upisa u vrtiće, pristupa školama, učenju jezika… S obzirom na to da će brzo doći vrijeme upisa u školu, odnosno početak školske godine, svi su izrazili želju da nauče naš jezik i u saradnji sa nekoliko naših volontera, ali i uz podršku partnera Crvenog krsta Crne Gore, UNICEF-a i UNHCR-a organizujemo različite radionice koji im mogu pružati pomoć i podršku da se bolje integrišu u našu zajednicu.
Jedna od najznačajnijih komponenti inkluzije i osamostaljivanja je osnaživanje za samozapošljavanje, kao i pristup tržištu rada.
-To je održivi sistem podrške kako bi ostvarili pristup pravima koja im sleduju shodno zakonskim rješenjima, u smislu ostvarivanja dokumenata, jer onog momenta kada ta lica dobiju isprave o privremenoj zaštiti već im se olakšava pristup različitim servisima – i obrazovanju, i zdravstvenoj zaštiti i pristup tržištu rada. Tržište rada je nešto što je za njih u ovom trenutku jako bitno zato što će na taj način moći sami sebi da pomognu. Moći će da rade, moći će da ostvaruju određene prihode i da sami sebi obezbjede sve što im je najpotrebnije, kazala je sekretarska Crvenog krsta Herceg Novi, poručivši da treba raditi u kontinuitetu i stalno se usavršavati, da bi bili spremni i mogli da odgovore svim potrebama i izazovima.
