Na drugoj javnoj tribini o odgovornom vlasništvu kućnih ljubimaca, koju je organizovala NVO „Got“ u saradnji sa još nekoliko nevladinih organizacija, najviše je bilo riječi o popisu i čipovanju pasa, uslovima u Azilu na Dizdarici i podizanju svijesti građana.
U odnosu na ostatak Crne Gore, Herceg Novi je među opštinama sa najmanje pasa lutalica, kazao je pomoćnik načelnice Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Darko Klasić. Kada je riječ o problemu onečišćavanja javnih površina, rijetko se desi da to službenici direktno opaze da bi mogli reagovati, a kazne su simbolične.
-U skladu sa Opštinskom odlukom kazna je 20 eura, a ako se uplati u roku od osam dana 14 eura. Ja bih vama, kao inicijatorima ove tribine, predložio da se obratite lokalnoj upravi u pisanoj formi za povećanje kazne. Postoje mehanizmi kojima vi ovu odluku možete da unaprijedite kako bi se povećale kaznene odredbe. Sada je raspon od 20 do 1 000 eura, ali je za prvi počinjeni prekršaj kazna fiksno 20 eura, i tek nakon nekoliko ponavljanja tih prekršaja ona može da se uveća, u zavisnosti od procjene komunalnog inspektora ili policajca.
Klasić je predložio i da se, osim pooštravanje kaznene politike, poveća broj patrola, pogotovo kroz stari grad.
-Vi nam možete ukazati kao NVO sektor kada bi mogli da ispratimo onečišćavanje javnih površina od strane vlasničkih pasa, kako bi najviše u tom periodu slali komunalne policajce. Vjerovatno su to jutarnji časovi i predveče kade se obično psi šetaju, a vi možete da nam pomognete u tome kada bi mogli slati patrole, makar da djelujemo preventivno, da nas vide pa će više i pripaziti. Mi smo ograničeni zakonom i ne možemo imati više od 11 zaposlenih komunalnih policajaca, koji rade sedam dana u tri smjene. Ljeti ne dozvoljavamo godišnje odmore, radimo u punom sastavu i možemo imati tri-čertiri, eventualno ponekad pet komunalnih policajaca koji mogu ovakve stvari da rješavaju tokom jednog prijepodneva, objasnio je Klasić, podsjetivši na širok dijapazon nadležnosti Komunalne policije.
Dašo Đurđević, upravnik Azila za napuštene životinje na Dizdarici u kome je trenutno 100 pasa više nego što imaju kapaciteta, kazao je da im najveći problem predstavljaju vlasnički psi.
-Najviše poziva i izlazaka, da li preko sistema 48 ili kol centra, vezano je za vlasničke pse. Ljudi prijavljuju komšijskog psa, čak kažu ime vlasnika, zovu Komunalnu policiju, a ona samo preusmjereva na nas. Mi izađemo iz Azila na teren recimo u Bijelu ili Sutorinu, ali se psi se vrate u dvorište, vezani su ili u boksu, i mi smo džabe izlazili. Mi smo tu nemoćni. Ja sam nekoliko puta obavještavao Komunalnu policiju kada bi na adresi našao vlasničkog psa koji je bio na ulici. Nađem vlasnika, opomenem ga i sa lica mjesta zovem i Komunalnu policiju, ali se po tom pitanju ništa ne preduzima. Tu bi neku saradnju morali da ostvarimo, inače to ide u nedogled. Štenad od vlasničkih pasa se izbacuju na ulicu i redovno završavaju u Azilu. Samo u protekle četiri godine bio je porast sa 93 na 190 pasa koliko imamo sada, i ovim tempom do kraja godine će ih sigurno biti 250, kazao je Đurđević, istakavši da im su im najveći problem nedostatak kapaciteta, ali i radne snage, jer nema zainteresovanih za rad u Azilu.
Slađana Kovačević iz NVO Prijatelji životinja Sara ukazala je na loše uslove u Azilu, ilustrujući ih fotografijama povrijeđenih pasa.
-Zato što je Azil toliko pretrpan, zbog tolikog broja pasa nastaju i ove povrede. Oni jesu socijalizovani, ali nažalostborave u takvim uslovima da postaju agresivni.
Tribina je bila svrsishodna, jer se čulo dosta korisnih ideja, kazao je Ilija Peulić iz Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost, u čijoj je nadležnosti i zaštita životne sredine, istakavši da će veliki dio problema biti riješen izgradnjom novog azila na Kamenom, i novom odlukom o držanju kućnih ljubimaca.
-Za Novu godinu smo posjetili Azil u Dubrovniku, oni su došli u uzvratnu posjetu, dobili smo projekat, odluke Evropske unije odnosno Grada Dubrovnika o držanju pasa, koja se mnogo razlikuje od naše. Radim na tome da u sledeća tri mjeseca završim idejni projekat i lokaciju i da to bude na skupštini negdje u septembru ili oktobru. Naravno, treba mi pomoć i NVO sektora, vaš pritisak i ono što ću ja da uradim zajedno sa svojim kolegama će dovesti do toga da riješimo sve ove probleme. Novi azil koji će imati 300 mjesta, možda i više, i ima dobru lokaciju na Kamenom, koštaće preko 300 000, možda i do pola miliona eura. Obezbjedio sam otprilike oko 300 000 eura od Evropske unije, sledeće godine bi mogli da dobijemo ta sredstva, tako da je plan da se sve pripremi za sledeću godinu, napravi projekat i uđe u realizaciju izgradnje novog i uslovnog azila za pse. Problemi jesu veliki, treba malo vremena, ali možemo zajednički da ih riješimo, poručio je Peulić.
Predsjednik NVO „Got“ Vuksan Stamenković istakao je da je veoma zadovoljan odzivom predstavnika lokalne samouprave i tokom rasprave, podsjetivši da je sve je krenulo od postavljanja kanti za pseći izmet koje je NVO „Got“, uz saglasnost nadležnog sekretarijata, postavio duž Stepeništa „28. oktobra“. Cilj je da, kako ističe, da se one postave širom cijele opštine:
-Postavili smo osam kanti od Trga Nikole Đurkovića ka šetalištu i pokrenuli tu inicijativu, jer je u starom gradu veoma izražen problem obavljanja fizioloških potreba kućnih ljubimaca, za kojima nesavjesni vlasnici ne čiste. Postavljanje osam kanti koje je NVO “Got” kupio na ovoj lokaciji je čisto jedna improvizacija i pokazatelj da nešto može da se uradi. Naš je cilj je, i voljeli bismo da to uspijemo da uradimo, da kantama za otpad koji ostaje iza kućnih ljubimaca bude pokrivena cijela opština Herceg Novi. Čuli smo danas na raspravi da postoje razne procedure koje moraju da se ispoštuju, što naravno nije nikakav problem, ali trebaju nam konkretna rješenja da krenemo da radimo nešto po tom pitanju. S obzirom na sve što je rečeno i obećano na današnjoj tribini od strane pojedinih predstavnika lokalne samouprave, očekujemo da će to i da ispoštuju, tako da narednih dana očekujemo da vidimo kakva će biti realizacija, zaključio je Vuksanović.
Tribini su prisustvovali i direktor Komunalno stambenog preduzeća Boris Seferović, predstavnik preduzeća „Čistoća“ Milovan Benderać, predstavnici nevladinih organizacija “Galop” i “Ne bacajte boce” Boško Radonjić, NVO “Eko Kul Media” Ljiljana Vukotić, Društva za zaštitu životinja Nina Ujčić, kao i članovi NVO “Got” i “Sara”, vlasnici i ljubitelji životinja.
Svi učesnici u raspravi su se složili da je Odluka o uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca iz 2015. godine zastarela, da je treba izmijeniti i upotpuniti novim odredbama, pooštriti kaznenu politiku i dosljedno je sprovoditi.
Zaključeno je da je neophodna bolja saradnja između nadležnih opštinskih službi, sekretarijata i preduzeća, veterinarskih stanica i drugih ustanova, te da predstavnici NVO sektora dostave lokalnoj samoupravi konkretne predloge i zahtjeve koji se odnose na izmjenu Odluke o držanju kućnih ljubimaca i predloženi popis pasa.
