Predvidivost poslovnog ambijenta najvažnija je karakteristika od koje ključno zavisi obim domaćih i stranih investicija, kako postojećih tako i novih, kazao je Ratko Nikolić, glavni analitičar Top Business Montenegro inicijative i osnivač kompanije BI Consulting na panel-diskusiji „Predvidivost poslovnog ambijenta kao osnova razvoja“, koja je organizovana na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u okviru inicijative Top Business Montenegro 2025.
On je rekao da je ocjena uslova u kojima poslovni subjekti obavljaju svoju poslovnu djelatnost najvažniji element mnogih izazova sa kojima se društvo susreće, navodeći i da je jedna od glavnih karakteristika poslovnog ambijenta njegova predvidivost.
,,Poslovanje u tržišnim uslovima je samo po sebi nepredvidivo i povezano sa mnogim internim i eksternim uticajima i rizicima, te je uvijek poželjno da se onaj dio uslova poslovanja koji se tiče regulative i realizacije državnih politika, a koji se strateškim pristupom države može učiniti manje nepoznatim i rizičnim, učini predvidivim u mjeri u kojoj je to moguće”, objasnio je Nikolić.
Mirza Mulešković, ekonomski analitičar, kazao je da su istraživanja poslovnih udruženja pokazala da se crnogorski poslovni ambijent u posljednjih nekoliko godina, uz minimalna poboljšanja, nije u značajnoj mjeri promijenio i da ga karakterišu iste, sistemske, barijere.
,,U dijelu predvidivosti poslovnog ambijenta, posebno se izdvaja vladavina prava, koja treba da obezbijedi kvalitetnu, stabilnu regulativu, jednak odnos prema svima, efikasnu zaštitu poslodavaca. Ipak, u skoro svim istraživanjima vladavina prava jeste prepoznata kao ključna barijera”, rekao je Mulešković.
On je dodao da se u istraživanjima i dalje prepoznaje „velika neuključenost” privrede u proces donošenja odluka, slabiji uticaj na promjene zakonske regulative, kao i česte i ad hok promjene.
Nina Drakić, predsjednica Privredne komore Crne Gore, kazala je da je strateški pristup kreiranju politika ključan, kroz jasno definisane razvojne prioritete i stabilan regulatorni okvir koji će važiti duže od jednog budžetskog ciklusa.
,,Takav pristup, posebno ako je podržan dobro osmišljenim podsticajima, na primjer za sektore poput energetike, turizma, prerađivačke industrije ili ICT-a, može dugoročno ojačati našu konkurentnost i privući kapital koji traži sigurnost, jasnoću i predvidivost”, objasnila je Drakić.
Ona je dodala da transparentnost i dijalog nisu stvar forme, već su ključni elementi konkurentne ekonomije.
Nikola Perišić, član Upravnog odbora Crnogorske komercijalne banke nadležan za Sektor poslovanja sa pravnim licima, kazao je da je za finansijsku instituciju kao što je CKB, koja aktivno podržava sve ključne grane crnogorske privrede, predvidivost poslovnog ambijenta ne samo poželjna, nego i neophodna.
Anđela Gajević, v. d. generalne direktorice Direktorata za unapređenje konkurentnosti privrede u Ministarstvu ekonomskog razvoja, kazala je da će tokom ove godine posebna pažnja biti usmjerena na podsticajne mjere za jačanje domaće proizvodnje, u cilju smanjenja spoljne zavisnosti, supstitucije uvoza, podsticaja inovacija, tehnološkog razvoja i otvaranja novih radnih mjesta.
,,Ovaj pristup ne samo da će doprinijeti ekonomskom rastu, već će omogućiti i jaču otpornost privrede na spoljne šokove, doprinijeti smanjenju nezaposlenosti i jačanju konkurentnosti domaće privrede”, rekla je Gajević.
Gordana Đurović, redovna profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, kazala je da se tokom produženih pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, posmatrajući kretanje BDP po glavi stanovnika, prepoznaje ekonomska konvergencija, ali da se ne dešava zadovoljavajućom brzinom.
„Takođe, podaci o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni, kao i obim SDI iz zemalja EU pokazuju da se značajnija ekonomska integracija još nije desila i da produženo pristupanje Uniji nije dovelo do jačanja spoljnotrgovinskih veza sa EU partnerima, pa ni kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Uzroci takvog stanja se mogu tražiti u nedovoljnoj konkurentnosti crnogorske privrede da proizvodi i plasira robe na evropska tržišta, kao i u nedovoljnoj atraktivnosti da privuče referentne investitore iz EU“, kazala je Đurović i pojasnila da pri tome misli na rastuću neizvjesnost i visok stepen nepredvidivosti pravnog i ekonomskog okvira tokom realizacije ulaganja, na koje posebno negativno reaguju ulagači iz EU.
Osnivač Šajo grupe, Žarko Rakčević, koji je istakao važnost održavanja ovakvih panel-diskusija i kazao da je nedopustiva nepredvidivost kada su u pitanju poreske politike. Navedeno je potkrijepio konkretnim primjerima iz prakse i odnosa prema turističkoj privredi.
,,Turizam, kao najvažnija privredna grana, imala je status javne djelatnosti, a izgradnja hotela sa 4 i 5 zvjezdica bili su strateški prepoznati kao interes crnogorske privrede, pa su pri izgradnji bili oslobođeni plaćanja komunalija. Sad imamo situaciju da se opet uvode komunalije za ove hotele, uz istovremenu najavu stimulacija za neke investicija koje bi mogle biti većim dijelom stanogradnja, što pokazuje selektivnost pri odlučivanju”, zaključio je Rakčević.
Takođe, naveo je i primjer odluke o povećanju stope PDV u turizmu. Osim što stopa nije konkurentna sa zemljama okruženja, on je ocijenio nedopustivim da zemlja kojoj je turizam strateška djelatnost nenajavljeno duplira PDV, sa primjenom već naredne godine, za koju su aranžmani već ponuđeni, pa čak i prodati.
