U dvorištu Kuće nobelovca Iva Andrića sinoć je održano autorsko veče Radomira Uljarevića, koji je u književnost zakoračio prije pet decenija, objavivši više od 20 knjiga poezije i proze.
Pored promocije nove zbirke poezije “Snoneti”, predstavljeno je i šire stvaralaštvo jednog od naših najaktivnijih pjesnika, obimnog i raznolikog književnog opusa.
Teoretičar književnosti Siniša Jelušić smatra da je suština poezije Radomira Uljarevića u metafizičkom stanju koje se pojavljuje u različitim varijantama, kroz osnovna pitanja zla, stradanja, krivice, prisutnosti Boga i svjetlosti.
-Pokušao sam da na jedan temeljniji način, da bih izbjegao ona opšta mjesta, dođem do onoga što bi se moglo reći da je “diferencija specifika” – po čemu se on razlikuje od drugih pjesnika. Onda sam, možda malo komplikovano, napravio paralelu sa Aristotelom koji u svojoj čuvenoj “Poetici” postavlja taj kriterijum vrijednosti pjesništva. On tamo kaže, iako to danas nije opšteprihvaćen stav, ali je vrlo važan, da poezija ima svoju pravu vrijednost onda kad se zapravo približava filozofiji. To ne znači da je filozofija jednako pjesništvo, ali da mora u poeziji biti nešto što je značenjski blisko ovim pitanjima koja su najveća pitanja i same filozofije, a to su metafizika, dakle ovo je krug religijski, i tako dalje. Jednom postupnom analizom može se doći do zaključka da on postavlja najsuštinskija egzistencijalna pitanja – to je pitanje zla, stradanja čovjekovog u ovome svijetu, i naravno onda uključuje religijsku dimenziju, tako da se približava velikoj literaturi egzistencijalističkog usmjerenja.
Religija je duboko prisutna u poeziji Radomira Uljarevića.
-To mi je bilo posebno stalo da pokažem kada se eksplicitno ne pominje sama ideja Boga, pokazuje se da je ona skrivena u značenjima koja su onda mnogo dublja, i to je vrlo bitno. Ako vi eksplicitno govorite u poeziji o molitvi Bogu i tako dalje, to obično biva slaba poezija – ona može biti programska, pamfletska i slično. Ali, ako uđete u dubinu kao što je na primjer kod njega ovo značenje pojma riječ koje se javlja ovdje, onda se tu javlja nesumnjivo vrlo bitan poetski izraz velikog kvaliteta, kazao je Jelušić, istakavši da sa tolikim brojem zbirki Uljarević pripada samom vrhu naše poezije.
Zbirka poezije “S(n)oneti”, koja je predstavljena publici, ušla je u uži izbor za nagradu Đura Jakšić za 2024. godinu. Igra sa riječima je neuporediva i beskrajno uzbudljiva, a u poeziji je uvijek nešto vezano za snoviđenja, objašnjava Radomir Uljarević, koji dugo nije objavljivao slične knjige.
-To je stroga sonetna forma, sve su pjesme rimovane. Ja sam dugo godina objavljivao, i objavio sam jedan veliki izbor iz poezije u kome nema rimovanih stihova, ali ja sam paralelno pisao i rimovane pjesme, pa i sonete. To su pjesme koje su nastajale u međuvremenu u različitim periodima, koje ne bih umio da datiram, ali su se po nekoj srodnosti okupile u toj knjizi, i potpuno su iznenađenje za neke moje čitaoce koji mene znaju kao pjesnika u nekim drugim knjigama. Davno nisam objavljivao slične knjige. Objavio sam jednu knjigu koja se zove “Živi kreč”, koja je takođe knjiga soneta, i ova knjiga je njen nastavak. Čitava knjiga je kao jedno pjevanje, jedan vijenac soneta; svi mogu da se čitaju pojedinačno, ali oni zajedno čine jednu cjelinu.
Nakon objavljivanja sve knjige imaju svoju sudbinu, nevezanu za autora – poručuje Uljarević za koje su pjesme živa bića.
-Pjesme su odista, ja u to duboko vjerujem, živa bića. Ako nisu živa bića, onda one i nisu pjesme. Ja vjerujem da su sve pjesme i sve knjige živa bića, i da imaju svoju sudbinu. Kao što autor, pjesnik ima svoju sudbinu, paralelno sudbinu imaju i knjige i pjesme, i one imaju neki svoj život koji je često potpuno nevezan za život pjesnika, i on nije nadležan nad tim knjigama i nad onim što je objavio. To i jeste dokaz da su one živa bića; one nezavisno od autora postoje i kad su napisane i objavljene i negdje zaživjele, autor nema nikakve nadležnosti nad njima, poručio je Uljarević.
Sledeći književni program u Kući nobelovca Iva Andrića je autorsko veče Nebojše Jevrića, 13. avgusta.
