Zdravstveni turizam ne smije biti tretiran kao sporedna tema. Riječ je o izuzetno važnom obliku turizma sa jasnim razvojnim potencijalom koji zahtijeva strateško planiranje, preciznu međuresornu koordinaciju, jaču institucionalnu podršku i zakonski okvir usklađen sa stvarnim potrebama tržišta.
Ovo je poručeno sa sjednice Koordinacionog Odbora zdravstvenog turizma održane 4. juna, u čijem su fokusu bili programi podrške za unapređenje konkurentnosti privrede za 2025. godinu, status zakonodavnog i strateškog okvira sa aspekta razvoja zdravstvenog turizma, te stanje u Institutu “dr Simo Milošević”, kao nosiocu zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, saopšteno je iz Privredne komore.
Marina Šaković, Ministarstvo ekonomskog razvoja istakla je da je u okviru Programa za unapređenje konkurentnosti privrede za 2025. godinu, posebna pažnja posvećena razvoju sektora zdravstvenih usluga, sa ciljem jačanja njegove konkurentnosti i stvaranja osnove za razvoj zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.
-Ova programska linija namijenjena je mikro, malim i srednjim preduzećima koja se bave pružanjem zdravstvenih usluga, a koja kroz modernizaciju i ulaganja u novu opremu mogu značajno unaprijediti kvalitet i standarde svojih usluga, čime se stvaraju preduslovi za razvoj zdravstvenog turizma. U fokusu podrške nalazi se nabavka savremene medicinske i terapijske opreme, koja je direktno vezana za osnovnu djelatnost preduzeća, a sve sa ciljem unapređenja ponude prema domaćem i stranom tržištu.
Ukupan budžet za ovu programsku liniju iznosi 150.000 eura, a iznos pojedinačne podrške može iznositi od 1.000 do 30.000 eura. Intenzitet finansiranja doseže do 70% opravdanih troškova, bez PDV-a. Podrška je usmjerena isključivo na nova ulaganja, uz jasno propisane uslove za učešće i obavezu privrednih subjekata da imaju registrovanu djelatnost iz oblasti zdravstva zaključno sa 31. decembrom 2024. godine.
Privrednici su pohvalili ovaj program i izrazili nadu da će i ostala ministarstva prepoznati značaj ovakvih i sličnih programa te pružiti podršku njihovoj realizaciji.
Predsjednik Odbora, dr Zoran Kovačević kazao je da bi u pripremi programa za narednu godinu trebalo pristupiti ozbiljnije, sa većim razumijevanjem značaja zdravstvenog turizma i sektora zdravstva.
-Važno je da budžet bude prilagođen tim prioritetima, a program jasno definisan i oblikovan u tom pravcu. Zahvaljujemo se Ministarstvu ekonomskog razvoja na dosadašnjoj uloženoj podršci i prepoznavanju potencijala – poručio je on.
Sandra Bojanić, Ministarstvo turizma govorila je o novom zakonu o turizmu i ugostiteljstvu sa osvrtom na Program razvoja zdravstvenog turizma, istakavši da je od ključne važnosti da predstavnici privrede i stručne zajednice daju svoje komentare.
-Posebno je važan član koji definiše pružanje usluga u lječilištima. On se mora definisati kao širi pojam koji obuhvata i prirodne resurse i geografsko područje, a ne samo zgradu – istakla je ona.
Prema njenim riječima, neophodno je jasno definisati pojam zdravstvenog turizma I primarni motiv dolaska turista u destinaciju, da bi se klasifikovalo kao zdravstveni turizam.
-Potrebno je da ova dva zakona, Zakon o turizmu i ugostiteljstvu i Zakon o zdravstvenoj zaštiti, nađu zajedničku tačku i budu međusobno usklađeni – apostrofirala je Bojanić.
Kada je u pitanju Program razvoja zdravstvenog turizma, navela je da je on istekao 2023. godine te da je imao je karakter pilot-projekta.
– Ipak, Ministarstvo turizma, za sada nema u planu izradu nastavka dokumenta, jer pitanje nadležnosti još uvijek nije jasno definisano i nije precizno utvrđeno da li je zdravstveni turizam u nadležnosti Ministarstva zdravlja ili Ministarstva turizma. Dok se to ne razjasni, Ministarstvo turizma neće samostalno pokretati novi program, ali će u okviru Strategije razvoja turizma planirati aktivnosti koje se odnose na zdravstveni turizam – istakla je ona.
Kazala je da će Zakon o turizmu i ugostiteljstvu u narednih 10 do 15 dana biti upućen na javnu raspravu i poslat Evropskoj komisiji na mišljenje.
Članovi Koordinacionog Odbora upozorili su da se ignoriše stručno i institucionalno znanje privrede koje je građeno godinama. Posebno su ukazali na potrebu da predstavnici privrede budu aktivno uključeni u radne grupe, jer bez njihove ekspertize i iskustva nijedan zakon neće biti funkcionalan.
-Zdravstveni turizam ne može biti samo sporedna tema, to je oblik turizma sa jasnim razvojnim potencijalom koji zahtijeva strateško upravljanje i preciznu međuresornu koordinaciju – poručili su oni.
Predsjednik Koordinacionog Odbora, dr Zoran Kovačević istakao je da je ključno da se iskoristi ova prilika kako bi se oblikovao zakonski okvir koji će odgovarati stvarnim potrebama tržišta.
-Treba omogućiti da svi oni koji su nosioci ponude, članovi ovog Koordinacionog odbora, a koji se bave raznim oblicima zdravstveno-usmjerenih usluga, imaju priliku da doprinesu sadržaju zakona. Zdravstveni turizam nije samo sanacija povreda nastalih tokom boravka turista, već i unapređenje zdravlja kroz različite specijalizovane usluge: od boravka u lječilištima, do usluga instituta, klinika, pa i stomatoloških procedura – kazao je on.
Naglasio je da Crna Gora ima jedinstvenu priliku da svoju turističku ponudu utemelji na prirodnim ljepotama, klimi, mineralnim izvorima i drugim resursima koji pogoduju razvoju zdravstvenog turizma. Upravo zato, potrebno je da institucionalna podrška bude jasna, snažna i kontinuirana.
Predstavnica Ministarstva prosvjete, Slavica Vujičić osvrnula se na sprovođenje Strategije pametne specijalizacije Crne Gore, koja je obuhvatala period od 2019. do 2024. godine.
-Nažalost, nismo uspjeli da jasno pozicioniramo zdravstveni turizam kao zasebnu oblast unutar strategije. Iako smo kroz rad inovacione radne grupe predložili rješenja i aktivno komunicirali s Ministarstvom zdravlja i Ministarstvom turizma, došlo je do prekida podrške. Konkretno, pokrenuli smo pilot-projekat podrške održivom i zdravstvenom turizmu, angažovali eksperte i ušli u fazu implementacije – ali je Ministarstvo zdravlja, promjenom prioriteta, obustavilo dalju podršku – istakla je ona.
O stanju u Institutu „Dr Simo Milošević“ – Igalo govorio je predsjednik Koordinacionog Odbora i direktor ove institucije, dr Zoran Kovačević. On je istakao da se Institut krajem 2023. godine našao pred stečajem zbog višegodišnjih finansijskih problema, izgubljenih sudskih sporova, neuspješne privatizacije i posljedica pandemije KOVID-19.
-Uz podršku Vlade Crne Gore, krajem 2024. godine izrađen je Plan restrukturiranja vrijedan oko 80 miliona eura, koji je Skupština akcionara usvojila početkom 2025. godine. Planom je predviđena sanacija dugovanja i ulaganje od preko 60 miliona eura u obnovu kapaciteta i organizaciju poslovanja – naveo je on.
Naglasio je da je tokom 2024. godine, uprkos gubitku inostranih partnera, Institut ostvario veće prihode u odnosu na 2023. godinu za preko 800.000 eura, zahvaljujući usklađivanju cijena sa realnim troškovima i racionalnijoj cjenovnoj politici. Povećane su i zarade zaposlenih u prosjeku za 30%, čime su obustavljeni radni sporovi koji su prethodnih godina koštali Institut preko 9 miliona eura. U okviru plana, prodata je i stara zgrada Dječijeg odjeljenja za 4,87 miliona eura, čime su izmirene gotovo sve obaveze prema privatnim povjeriocima. U toku je proces obezbjeđivanja preostalih sredstava od strane države i drugih akcionara.
-Institut Igalo, uprkos izazovima, ostaje ključni nosilac ponude zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, a Plan restrukturiranja predstavlja temelj za njegov oporavak i modernizaciju – zaključio je on.
