Visoke cijene i loša dostupnost koče sezonu

Iako još nema potpunih podatake za ljetnju sezonu, podaci Monstata govore da Crna Gora bilježi slabiji početak turističke sezone u odnosu na prethodne godine.

Profesor dr Ivo Županović, ekonomista i ekspert za turizam, u emisiji „Turistička razglednica“ RT HN rekao je da taj problem nije iznenadan niti nerješiv, ali zahtjeva sistemski pristup i promjenu ekonomskog i razvojnog pravca.

Podaci ukazuju da veći broj turista dolazi u Crnu Goru i to za 8% više nego ranijih godina, ali da se oni ovdje zadržavaju kraće, tako da je broj noćenja manji nego ranije i to za 10% . Zabilježen je pad broja gostiju sa tradicionalno važnih tržišta iz regiona, posebno iz Srbije i sa Kosova, kao i iz zemalja Evrope, posebno  Švedske i  zemalja EU, najviše Njemačke.

Profesor dr Županović navodi da je veliki odliv turista ka Hrvatskoj, koja bilježi rast dolazaka iz BiH i Srbije za čak 145.000 i oko 200.000 noćenja.

Profesor Županović ističe da je razlog za to što cijene nisu u skladu s kvalitetom usluge, što odbija turiste, naročito one iz regiona i sa srednjom platežnom moći.

– Prva stvar na koju bih apelovao su cijene. Vi možete podizati cijene koliko hoćete, ali poslije ne možete reći kriv mi je ne znam ko zbog toga što nemamo popunjene kapacitete u ugostiteljstvu ili bilo gdje. Možete, ako ste podigli kvalitet, renovirali objekat pa da neko vidi drastičnu razliku, razliku u servisu, tada će reći da to stvarno vrijedi ovoliko, kaže Županović.

Uz to, aviodostupnost je ozbiljna kočnica razvoja smatra Županović. Podaci pokazuju da je aerodrom u Tirani u junu imao više putnika nego svi crnogorski aerodromi zajedno u prvih šest mjeseci. Nedovoljna povezanost Crne Gore sa ključnim emitivnim tržištima direktno utiče na broj dolazaka.

 Turiste dodatno odbijaju loše saobraćajne veze i infrastrukturni radovi usred sezone, posebno na magistralnim putevima ka Budvi – destinaciji koja nosi oko 40% ukupnog turističkog prometa.

Prof. dr Županović smatra da je za aviodostupnost potrebna promjena upravljanja, a nacionalne i lokalne turističke institucije bi trebalo da preuzmu aktivniju ulogu u dovođenju avio-linija i promociji destinacije, dok aerodromi treba da fokusiraju sredstva na infrastrukturni razvoj.

Potrebna je i bolja organizacija privatnog smeštaja kroz modele kao što su integrisani hoteli, kako bi se povećala popunjenost i profesionalizacija ponude.

– Već ima zemalja na Mediteranu, prevashodno Italija, a u nešto manjoj mjere i Hrvatska koje su putem difuznih integralnih hotela integrisali određene smještajne kapacitete i pretvorili ih u hotelske kapacitete. To je na nivou Herceg Novog već bilo započeto prije nekoliko godina u Igalu, na Toploj i na nizu lokacija. Objedinjavanjem tih kapaciteta postajete interesantni grupama i ti kapaciteti se onda mnogo lakše pune nego da se individualno reklamirate, jer to vam smanjuje i troškove marketinga i promocije, smatra Županović.

Veliki problem turističke privrede je siva ekonomija.

– Imate ogroman broj privatnog smještaja u sivoj zoni, ogroman broj smještaja koji nije organizovan na način da je vidljiv turističkom tržištu i tek kad te prerogative napravimo možemo da govorimo o nekom daljem razvoju, navodi Županović

Pored ovih mjera, prof. dr Županović predlaže i set drugih konkretnih mjera koje bi mogle zaustaviti negativne trendove. Snižavanje fiskalnih opterećenja – poput PDV-a u ugostiteljstvu, zatim digitalizaciju i olakšanu administraciju, kao i sveobuhvatniju promociju. To znači da  nije dovoljno prisustvo na sajmovima, već su potrebna konkretna mjerenja efekata i usklađivanje ponude sa tržišnim zahtevima i turističkim trendovima.

-Mora se upravljati sa onim što su svjetski trendovi. Ako ignorišete to, završićete na marginama turističke ponude. To nama ne smije da se desi  zato što je turizam ključna grana  makro ekonomije i neodrživošću turiuzma dovešćemo do toga da imamo neodrživost ukupne ekonommije u smislu prihoda koje budžet prihoduje i koje lokalne institucije prihoduju, smatra Županović.