Vjernici pravoslavne vjeroispovjesti proslavljaju danas najveći hrišćanski praznik Vaskrs. Praznik vaskrsenja Isusa Hrista slavi se tri dana, a pravoslavni hrišćani se pozdravljaju riječima Hristos Vaskrse, Vaistinu Vaskrse.
Za Vaskrsenje Hristovo pravoslavni hrišćani pripremaju se četrdesetodnevnim postom.
Vaskrs, jedan od najvažnijih hrišćanskih praznika, svake godine okuplja vjernike širom svijeta u obilježavanju pobjede života nad smrću i simbolike novog početka. Ovaj praznik, poznat i kao Uskrs, nosi duboko duhovno značenje, ali je istovremeno i prilika za porodično okupljanje, njegovanje tradicije i zajedništva.
U pravoslavnoj tradiciji, Vaskrs se obilježava nakon višenedeljnog posta, a centralni trenutak predstavlja ponoćna liturgija, kada vjernici uz paljenje svijeća i pozdrav „Hristos vaskrse“ proslavljaju Hristovo vaskrsenje. Ovaj čin simbolizuje svjetlost, vjeru i nadu, koje su u osnovi prazničnog duha.
Posebno mjesto u obilježavanju Vaskrsa zauzima običaj farbanja jaja, koja predstavljaju simbol novog života i obnove. Prvo obojeno jaje, takozvano „čuvarkuća“, tradicionalno se čuva tokom cijele godine kao zaštita doma. Pored toga, običaj je i da se ukućani i prijatelji nadmeću u kucanju jajima, što dodatno doprinosi prazničnoj atmosferi.
Vaskrs je pokretni praznik, koji uvijek pada u nedelju, prvu iza punog mjeseca, poslije proljećne ravnodnevnice.
