Prostorno urbanistički plan opštine Herceg Novi ponovo je vraćen na doradu i ovoga puta zamjerke je imala Uprava za zaštitu kulturnih dobara zbog planirane gradnje u zaleđu, koje prema njihovom stavu predstavlja zaštićeni pejzaž.
Rukovodilac opštinske komisije za postupak donošenja PUP-a, Ranko Kovačević priča za RTHN da su postupili po primjedbama Uprave, ali to nije bilo dovoljno.
– Uporni su u stavu da predviđeno, novo građevinsko područje, koje smo formirali u skladu sa zahtjevima i primjedbama građana na javnoj raspravi, treba da se smanjuje, narodno rečeno, da se briše. Ni na jedno naše obrazloženje, zašto je to tako, nisu reagovali, niti su se udubljivalji. Jednostavno, takvog su stava da ništa novo ne može. Kažu da je to zaštićeni pejzaž i mora da ostane takav – navodi on.
Plan lokalne uprave kroz novi PUP bio je da građanima otvori prostor za stanovanje ili privrednu gradnju, odnosno turizam, ali u Upravi bez racionalnog obrazloženja, kategorišu taj prostor kao očuvani ili kulturni pejzaž univerzalne vrijednosti, na kojem je zabranjena gradnja.
– Tu postoji izražena diskriminacija, jer na tivatskoj strani Luštice, oni imaju otvrene ruke da planiraju i da grade. Mi ne tražimo ništa više, nego ono što imaju Tivćani, da imamo i mi. Ali je ta birokratija tu takva i mi smo sada, nakon tri godine pokušaja da nešto ostvarimo, prinuđeni da brišemo te građevinske površine. U poslednjih desetak dana kako to radimo preko 100 hektara predviđenih, novih površina morali da brišemo, da bi zadovoljili tih nekoliko birokrata iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara – priča Kovačević.
Komisija nastoji da u postupku donošenja PUP-a ne ošteti ni jednog građanina, ali je sa tehničkog aspekta veoma veliki posao kreirati površine koje će u Upravi prihvatiti.
– Postavljamo one površine za građenje, koje već postoje u sadašnjem Prostornom planu. Označavamo one lokacije, za koje su građani uputili zahtjeve da im se pretvore u građevinska zemljišta, pa postavljamo lokacije na koje su građani dali primjedbe tokom javne rasprave i konačno, postavljamo katastarsko stanje svih izvedenih objekata, koje bi trebalo legalizovati. Gledamo da u svemu tome zaobiđemo i eventualno te proširene površine izbrišemo – pojašnjava Kovačević.
Zbog konzervatorskog stava da su ti pejzaži zaštićeno kulturno dobro, kako smatra Kovačević, sprečena je valorizacija hercegnovskog zaleđa, jer bez građevinskih površina koje predviđa PUP nije moguće izgraditi seosko imanje.
