U Crnoj Gori je tokom proteklih 12 mjeseci svaka peta žena bila žrtva nasilja. Pandemija je ukazala na neophodnost sistemskog pristupa i otvorenog dijaloga o zajedničkom odgovoru društva na nasilje, a posebno o neophodnosti pune integracije ženskih nevladinih organizacija koje pružaju podršku ženama žrtvama nasilja u sistem, poručeno je na strateškom dijalogu predstavnika UNDP-ja, Ministarstva finansija i socijalnog staranja i ženskih nevladinih organizacija.
Kako je saopšteno iz ovog Vladinog resora, tema dijaloga bio je status ženskih nevladinih organizacija u sistemu socijalne zaštite, sa fokusom na položaj licenciranih nosilaca specijalizovanih usluga za žrtve nasilja, kao i jačanje saradnje sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja u primjeni Istanbulske konvencije i oblasti pružanja usluga žrtvama rodno zasnovanog nasilja.
Stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Daniela Gašparikova istakla je da je nasilje nad ženama najekstremnija manifestacija rodnih nejednakosti i najčešće kršenje ženskih ljudskih prava sa ozbiljnim posljedicama ne samo na žene, već na društvo u cjelini.
– U Crnoj Gori je jedna od tri žene tokom života doživjela nasilje, a jedna od pet u posljednjih 12 mjeseci, dok je povjerenje u institucije nisko – 74% žrtava seksualnog nasilja to nikada nikome nije reklo – rekla je ona.
Ovaj problem ima i finansijske posljedice. Rezultati istraživanja UNDP-a pokazuju da nasilje nad ženama košta državni budžet do 0,5% BDP ili oko 18 miliona eura zbog oslabljene radne produktivnosti ili odsustva žrtava nasilja sa posla.
– Pandemija je pokazala da dom nije najsigurnije mjesto za žene žrtve nasilja, zbog čega je UNDP je podržao nevladine organizacije u uspostavljanju 24-časovne podrške žrtvama nasilja, uključujući i kreiranje aplikacije „Budi sigurna“, putem koje one mogu jednim klikom da zatraže pomoć i podršku – navodi Gašparikova
Ona je ukazala na neophodnost razvijanja održivih i dugoročnih modela finansiranja ženskih nevladinih organizacija koje pružaju podršku ženama žrtvama nasilja, u skladu sa najboljim evropskim praksama koje se oslanjaju na blisku saradnju i povjerenje između ženskih NVO, centara za socijalni rad i policije.
Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić rekao je da su u ovom Vladinom resoru svjesni činjenice da je potrebno napraviti još konkretnih koraka kako bi ovaj problem bio sistematski i u potpunosti riješen, pogotovo, kako je rekao, imajući u vidu naš mentalitet koji se temelji na brojnim istorijskim prilikama i događajima koji su pogodili zemlju.
– Znam koliki je put Crna Gora prešla od 2000. godine, kada se nasilje u porodici smatralo djelom protiv javnog reda i mira, pa sve do ratifikacije Istanbulske konvencije i njenog stupanja na snagu u avgustu 2014. godine. Ministarstvo finansija i socijalnog staranja je spremno da pruži punu podršku svima, a ja ću kroz budući rad Koordinacionog odbora za praćenje Istanbulske konvencije pratiti rad svih institucija i insistirati na multidisciplinarnoj saradnji, ali i saradnji sa nevladinim sektorom – istakao je ministar Spajić.
Prva ženska NVO u Crnoj Gori „Sigurna ženska kuća“ osnovana 1996. godine, pod čijim je rukovodstvom 2000. Otvoreno i prvo sklonište za žrtve trafikinga u Jugoistočnoj Evropi, podsjetila je predsjednica ove organizacije Ljiljana Raičević.
Ona je zahvalila je UNDP-ju koji je, kako je rekla, prepoznao ulogu i napore pripadnica ženskih nevladinih organizacija, koje godinama rade gotovo na volonterskoj osnovi.
Prema riječima Biljane Zeković, izvršne direktorice SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, podrška daljem radu ženskih NVO od izuzetnog je značaja za državu Crnu Goru.
– Ako izračunamo koliko košta naš volonterski rad, dolazimo do podatka da samo volontiranje i dežurstvo godinama na SOS telefonima vrijedi više od 10 miliona eura. Rad ženskih NVO jeste od nacionalnog interesa, jer radimo posao države i drugih zaposlenih u institucijama, čime ne kritikujem njihov rad, već ukazujem da državni sistem ne može da pokrije sve potrebe građana i dopre do ciljnih grupa do kojih mogu NVO – poručila je Zeković.
Strateški dijalog održan je u okviru projekta „Primjena zakona, mijenjanje stavova“, koji finansira Evropska unija, a sprovodi UN Women, s ciljem zaustavljanja rodno zasnovane diskriminacije i nasilja nad ženama, sa posebnim fokusom na najmarginalizovanije grupe žena, u šest zemalja Zapadnog Balkana i Turskoj.
