Žiri međunarodnog sajma knjiga Trg od knjige nagradu za izdavački poduhvat godine uručio je izdavačkoj kući HeraEdu, knjižari So za najbolju ediciju, izdavačkoj kući Pčelica ua najbolju dječiju knjigu, a izdavačima Treći Trg i Srebrno drvo za najljepšu knjigu.
Izdavač HeraEdu iz Beograda nagrađen je za monografiju „Najlepše lice neolita”, autora Milorada Stojića. Knjiga je objavljena 2023. godine u ediciji „Najlepše iz arheološke baštine Srbije” s ciljem da se razumije i naučno dokumentuje kako se odvijao život u neolitskoj zajednici na području Srbije u periodu 6200.–4500. godine prije naše ere.
Žiri u obrazloženju može samo dosljedno citirati novode iz recenzija za ovu knjigu koja čitaoca svojim, više nego adekvatnim nazivom, uvodi u priču o dostignućima neolitskog čovjeka.
Na osnovu predočene arheološke građe, čitalac će naći potvrdu da se neolitska kultura na ovim prostorima održala 1700 godina, najviše zahvaljući kolektivnom znanju, vjerovanju i integrisanoj društvenoj zajednici. U knjizi je prikazano više stotina arheoloških artefakata i predmeta antologijske vrijednosti (Laokon, Sfinga s ljudskim licem, poput egipatske, Mislilac s Medvednjaka, Majka s detetom, Porodilja, Boginja na prestolu). Sve to, zapravo je priča o dostignućima u astronomiji, sakralnoj arhitekturi, znakovnom sporazumijevanju, podsticajima plodnosti i umjetnosti. Posebnu pažnju privlače studije i eseji o ulozi antropomorfnih i zoomorfnih maski, ulozi bakra u razvoju vinčanske kulture, namjeni amuleta, značenju motiva krsta u mlađem neolitu i vrhunac – veoma značajna studija o religiji protostarčevačke i vinčanske kulture, navode u svojim preporukama za ovu knjigu Elena Maslivčenko i Nenad Petrović.
Knjižara So nagrađena je za ediciju neobičnog naziva „Bokeljologija”, a kako je obrazložio žiri, prema zamisli svog osnivača i urednika Nikole Malovića, edicija pokrenuta 2008, posvećena je izučavanju značajnih, a nedovoljno osvijetljenih fenomena iz istorije i kulture Boke Kotorske.
Riječ je o dokumentarnim i literarnim svjedočenjima koja su po pravilu pisana sa istinskom kompetencijom, ali popularno i zanimljivo. Pristupačnosti i informativnosti ovih izdanja doprinosi bogata vizuelnost, ostvarivana ilustrativnim objavljivanjem reprodukcija izvornih rukopisa, geografskih mapa, grafika, akvarela, slika i fotografija, pa se pojedine knjige iz edicije „Bokeljologija” nazivaju i foto-monografijama ili foto-novelama. Cjelina od 26 dosad objavljenih štiva formirana je iz tri međusobno dopunjujuća izvora.
Prvi krug čini antolologijski izbor najboljih djela koja su o Boki Kotorskoj napisali znameniti autori završenog opusa. Kao primjere pominjemo književnike Sima Matavulja, Miloša Crnjanskog i Nikolaja Velimirovića i istoričare Toma Krstovog Popovića, Rista Kovijanića i Nikolu Jovića. Za obnovu i uspjelu obradu jednog od dragulja iz ovog kruga – studije “Vita Kotoranin, neimar Dečana” – Nikola Malović je na Trgu od knjige 2016. godine, dobio Plaketu za izdavački poduhvat godine.
Drugi dio „Bokeljologije” formiraju djela savremenih autora, kojima je urednik sa saradnicima dao podsticaj i podršku da napišu knjige specijalno za ovu ediciju. Dobar primjer takve orijentacije predstavlja nova, ove godine štampana hronika kapetana Branislava N. Kordića, koja donosi obuhvatnu i na dokumentima zasnovanu rodoslovnu povijest o porodici Kordić iz Risna. Ali tek što je ta monografija izašla sa rednim brojem dvadeset pet, pojavila se i predstavila na ovom sajmu i dvadeset šesta knjiga edicije, “Ratna luka Kumbor” Siniše Lukovića, čime je pokrenut novi ciklus izdanja.
I najzad, treći dio „Bokeljologije” tvore ostvarenja samog Nikole Malovića, od kojih za ovu priliku izdvajamo tri: „Herceg-Novi: Grad sa 100.001 stepenicom”, „Boka Kotorska i Srbija” i „Andrić i đavo”. Ovim djelima Malović se potvrdio u skladnom dvojstvu pisca i izdavača, kao kreativna ličnost koja i edicijom „Bokeljologija” Knjižare So” stalno unapređuje kulturni značaj Herceg Novog za jedan stepenik više.
Izdavačkoj kući Pčelica iz Čačka nagrada je uručena za knjigu Jelene Tasić, „Sevale su munje”.
Kako je navedeno u obrazloženju, slika rata, viđena očima desetogodišnje djevojčice Maje iz izbjegličke kolone koja se, svjesno, besmislu i zlu suprotstavlja podsjećanjem na ljepotu i dobrotu svijeta, pisana je kratkim, ekspresivnim rečenicama. Ubjedljivosti knjige doprinose i originalni crteži Koste Milovanovića u paleti crnih i sivih tonova koji sugerišu realnost od koje djevojčica želi da pobjegne, bojeći svoj svijet duginim bojama.
Tema ovog romana nije smještena u određeni prostor i vrijeme – poruka je univerzalna: nikada i nigdje ne treba započinjati ratove!
Izdavačima Treći Trg i Srebrno drvo, Beograd, žiri je uručio nagradu za likovno rješenje korica knjiga „Juna Fosea: Drugo ime”, „Ja sam neko drugi” i „Novo ime”. Zapravo je to magnum opus „Septologija” u tri toma, u prevedu Radoša Kosovića.
Vizuelno rješenje korica ove tri knjige, koje potpisuje autorka Dina Radoman, suočavaju čitaoca sa susretom dvije umjetnosti. One vizuelne i umjetnosti pripovijedanja. Ovakav pristup u opremi knjiga nije nov, ali je ovdje tako dominantan da donekle otvara pitanje – šta nas opredjeljuje da posegnemo za jednom knjigom? Da li je to poruka i priča autora koju tražimo između korica ili rješenje vizuelne umjetnice koje stoji između književnika i spoljašnje stvarnosti? U svakom slučaju, dvije umjetnosti se ovdje brane uzajamno i u toj korelaciji možemo osjetiti samo zadovoljstvo.
Oprema knjiga koje nagrađujemo zapravo je izuzetno lijepo razmišljanje o prostoru, bjelini i znakovima. Možemo to posmatrati i kao eksperiment stvaranje kontrapunkta tekstu norveškog nobelovca koji u svom pismu izostavlja tačku kao interpunkciju i znak.
Međunarodni sajam knjiga 22. Trg od knjige završen je sinoć uručivanje nagrada, ali i promocijom knjige „Medijska pismenost i kritičko mišljenje” Violete Kecman, na kojoj su uz autorku govorili još i prof. dr Vuk Vuković i glavni urednik Izdavačke kuće Klio Zoran Hamović.
