Na spomen-obilježju slobodarima Sutorine održan je program posvećen obilježavanju 150 godina Hercegovačkog ustanka (1875–1878), događaja koji je snažno obilježio istoriju ovog kraja i cijelog naroda. Okupljeni su se podsjetili hrabrih predaka koji su u borbi za slobodu utemeljili stubove slobodarske tradicije Herceg Novog i Hercegovine.
Svečanosti su prisustvovali predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, predsjednik Skupštine Miloš Konjević, predsjednik MZ Sutorina Boro Lučić, profesor dr Milan Milanović, predstavnici boraca i brojni građani.
Predsjednik Opštine Stevan Katić, naglasio je da je Sutorina bila važno uporište i mjesto podrške hercegovačkim ustanicima.
-U godini kada obilježavamo vijek i po od ustanka protiv osmanske vlasti, koji je narodu poznat kao Nevesinjska puška, naša je obaveza je da se podsjetimo slavnih predaka koji su slobodarski ustali, a mnogi od njih i život dali za svoj narod. Pucanj Nevesinjske puške odjeknuo je svijetom. Periferija ustanka, ali i centar diplomatske aktivnosti bila je Sutorina koja je kao i Klek, današnji Neum tada bila osmanska enklava. Još od vremena Karlovačkog mira 1699. godine Herceg Novi je bio pod vlašću Austrougarske, a stanovništvo Sutorine bilo je veza Hercegovine sa Herceg Novim još od vremena Luke Vukalovića i njegovih ustanika sa sjedištem u Sutorini. Kako bi pomogli ustanak i narod u Hercegovini gdje je vladala glad, u Herceg Novom je formiran odbor koji je prikupljao pomoć u hrani, oružju i pozvao je dobrovoljce da se pridruže toj borbi. Blagajnik odbora i sekretar opštinskog ureda Jovo Nakićenović pisao je Proglas u kojem su pozvali sve Slovene i svakog poštenog čovjeka bez obzira na vjeru i narodnost, koji cijeni slobodu i poštuje pravo da pomognu ustanak i borbu protiv Osmanlija, rekao je Katić i naveo da je jedan od dobrovoljaca bio i profesor Pomorske škole u Srbini, kasnije poznati književnik Simo Matavulj.
-On je zapisao da su u Pomorskoj školi ranije završili ispiti kako bi tu bilo smješteno skladište za oružje, a Milan Jovanović je u Herceg Novom otvorio bolnicu za ranjenike, naveo je Katić.
Među ustanicima su bili članovi brojnih hercegnovskih porodica, a među njima i predak predsjednika opštine Leso Katić, koji je predvodio stotinu ustanika, imao značajnu ulogu u hercegovačkom ustanku i dao doprinos oslobođenju našeg naroda.
-Sutorina i Herceg Novi su više puta kroz istoriju gradili stubove kao nosioci istorije našeg naroda. To rade i danas. Valjda nam je tako dato da budemo sredina koja je kolijevka stvaraocima, svecima, zadužbinarima i hrabrim slobodarima, rekao je Katić.
On je naglasio da je Opština Herceg Novi uvijek spremna da pruži podršku programima koji slave velike datume iz naše istorije i ne dozvoljavaju zaborav.
-Ako dopustimo zaborav, tada svojevoljno pristajemo da vrijeme izblijedi hrabrost, čast i slobodarstvo naših predaka, smatra Katić.
Predsjednik MZ Sutorina, Boro Lučić, podsjetio je na žrtve koje su Sutorani dali u različitim vremenima i ratovima.
-Sutorina, Zupci i Kruševice – bili su gnjezdo ustanka junaka za pravdu, slobodu i narodno blagostanje. I onda je bila ideja naših predaka da se dođe do slobode i ujedinjenja svih Srba i Slavena. U crkvi Svetog Nikole u Sutorini 1.11.1852. godine, na skupu sutorinskih junaka i sokolova, u prisustvu vojvode Luke Vukalovića, moj djed Špiro Lučić osveštao je barjak i dao blagoslov da ga junački i hrabro nose, s njim se ponose, slogu i ljubav čuvaju, pod njim svoje želje postignu i dušmana pobijede, kazao je Lučić.
Lučić navodi da je tada formirana zubačka vojska, pod istim barjacima učestvovala i u Nevesinjskoj pušci.
-Sutorinska četa u godinama 1875-1878, pod oficirom Lesom Mijatovim Katićem, barjaktarom Vukom Jokovim Beko, perjanikom Milošem Perovim Lučićem, svi iz Sutorine, učestvovala je u bojevima na Zupcima, Donjoj Hercegovini, Kleku (Neumu), prema Grahovcu, na Vučjem dolu, prema Ostrogu, oko Nikšića, Bileći i sve „u svojoj hrani, odjelu i pušci“. Ratovale su i njihove žene, sestre, kćeri noseći preobuku, hranu i municiju. Išle su po kiši, snijegu od pet do 15 dana do bojišta. To su bile teške godine, ali su nam pokazali kako tada, tako i danas koliko je važan ideal slobode. Zato se danas okupljamo da poštujemo ono čemu su nas učili oni, ali i borci, junaci ostalih ratova – da se uvijek treba boriti za slobodu, a kada je dostignemo, boriti se da je sačuvamo, kazao je Lučić.
O značaju Nevesinjske puške govorio je i profesor dr Milan Milanović, potomak ustanika iz Kruševica.
-Pucanj Nevesinjske puške 1875. označio je novu epohu u istoriji srpskog naroda. Mi danas ovdje, obilježavajući veliki slobodarski jubilej, 150 godina od Hercegovačkog ustanka, podsticanjem i razvijanjem kulture sjećanja odužujemo jedan veliki dio duga prema svome zavičaju i prema našim slavnim precima. Zato treba da se prisjetimo onih hrabrih ustanika koji su smjelo i odvažno ustali i tri godine ratovali protiv jednog velikog Otomanskog carstva. Slobodarska tradicija nije obožavanje pepela nego prenošenje vatre, pa i ovo naše okupljanje nadajmo se treba da bude u funkciji prenošenja iskre slobode sa starih ka novim naraštajima, rekao je Milanović.
Program je upotpunio guslar Vukoman Cerović, a prisutni su odali počast svim borcima i slobodarima čija su imena ispisana na spomen obilježju u Sutorini.
