Izložba povodom obilježavanja 50 godina od smrti Iva Andrića „Andrić i Višegrad: od prvih koraka do nezaborava“, otvorena je sinoć ( 17.mart) u foajeu Dvorane Park u saradnji sa Andrićevim institutom iz Višegrada i trajaće do 30. marta.
Autor izložbe dr Gordana Stančić kazala je da je izložba podijeljena u nekoliko cjelina, a ideja je bila da se prikaže povezanost Andrića sa Višegradom, s kojim nikada nije prekidao veze.
-Jedan dio posvećen je Andrićevom djetinjstvu koje je proveo u Višegradu, periodu kada su počele da se formiraju neraskidive veze između pisca i grada. Zatim smo se bavili Višegrađanima, stvarnim ljudima koje je Andrić poznavao i koji su bili inspiracija za nastanak likova iz njegovih romana i priča. On je s početka češće, a kasnije ređe posjećivao Višegrad i svaki put je bio srdačno dočekivan od strane svojih sugrađana i prijatelja. Između posjeta, kontakt je održavan prepiskom, čemu smo takođe posvetili jedan dio izložbe, rekla je ona.
Stančić je istakla da nakon smrti nobelovca Višegrađani nisu zaboravili svog sugrađanina. Svake godine obilježava se dan rođenja i smrti pisca. Mnoge institucije nose naziv Andrića, a njemu je u čast i manifestacija „Višegradska staza“.
Profesorica Divna Vasić istakla je da je pisac najznačajnije pripovjetke napisao u kući u kojoj je odrastao.
-On je kao dijete došao u Višegrad 1894. sa 2 godine, ali je Višegrad bio njegov dom do 27. kada mu umire i posljednji srodnik, tetka Ana, u čijoj kući je i odrastao. Hoću još da kažem da je svoje prve značajne pripovijetke, Andrić napisao u kući u kojoj je odrastao: „Put Alije Đerzaleza“, „Ljubav u kasabi“, „Rzavski Bregovi“, „Mustafa Mađar“, „Antologijska pripovijetka“, „Most na Žepi“, podjetila je ona.
Višegrad je, zahvaljujući Andrićevoj ljubavi prema gradu, koju je prenio na list papira, po riječima Vasić, svrstan u svijet književnosti.
-Andrić se Višegradu odužio tako što je ime naše male varoši, koja je smještena na granicu, kako pisac kaže, u kojoj nikad nije bilo mira i pokoja, u kojoj su se uvijek i dodirivali i sudarali istok i zapad, trajno upisao u mapu svjetske književnosti, kazala je Vasić.
Prvi put je da se Andrićev institut na ovakav način priređivanjem dokumentarne izložbe bavi proučavanjem nobelovca, a Vasić dodaje da ih posebno raduje što je izložba otvorena u Herceg Novom, gradu važnom u Andrićevom životu i stvaralaštvu.
