Na prepunoj Kanli kuli sinoć su svečano otvoreni 11. „Trg od ćirilice“, kulturno-duhovna manifestacija koja će i ove godine biti u znaku značajnih jubileja, i „Đedov sabor – od Dunava do mora Sinjega“ posvećen svetosavskom lučonoši prave vjere Hristove, Prepodobnom ocu Justinu Ćelijskom.
Čestitajući gradu slavu osnivača – Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, i početak ove značajne manifestacije, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije je kazao da Stefan znači vjencenosac, onaj koji je ovjenčan slavom.
-Ali, kada se radi o svetom prvomučeniku, on se ovjenčao ne truležnim vijencem prolazne slave, nego vijencem netruležnim, vijencem vječne slave Božije, izatkanim od Božije svjetlosti i vječnog života. Prema toj nebeskoj slavi težio je ne samo on nego svi hrišćani kroz sva pokoljenja, i mnogi od njih su se udostojili vijenca vječne slave, prije svega mislim na svete apostole i na svete mučenike čiji je korjen Sveti arhiđakon Stefan. Ali, nisu mučenici samo oni koji su prolili svoju krv za Hrista, nego se mogu slobodno nazvati mučenicima svi oni koji su svoj život prinijeli Hristu Gospodu na dar, kao što je prepodobni Ava otac Justin čiji jubilej slavimo – 130 godina od rođenja, 45 godina od blažene njegove končine i 10 godina od obretenja njegovih svetih moštiju.
Otac Justin je od svoje najranije mladosti išao putem svetih apostola, svetih proroka, svetih mučenika, svjedoka Hristovih, i težeći prema vječnoj i netruležnoj slavi nebeskoj razvio je darove, među kojima su i njegova duhovna čeda – mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, istakao je mitropolit Joanikije.
– Njegovi su premnogi darovi zablistali vječnom Bojžjom svjetlošću, te se javio kao originalni mislilac, duboki teolog, veliki pastir, pjesnik, stvaralac, pisac i, što je posebno važno naglasiti, duhovni otac. Sveti apostol Pavle kada se obraća vjernima koje jer on priveo crkvi, i uključio ih u život crkve, sjedinio ih sa Hristom, govorio je da su oni – ti vjerni, njegov vijenac i njegova vječna radost. Otac Justin Popović nije se samo ovjenčao slavom kao veliki teolog i veliki stvaralac, nego se ovjenčao slavom svojih duhovnih sinova i kćeri. Prije svega mislim na dvije generacije episkopa Srpske pravoslavne crkve koji su bili njegova duhovna čeda; jedna generacija koja je izašla na scenu odmah poslije Drugog svjetskog rata, i druga generacija koja je preuzela breme crkve poslije Justinovog upokojenja.
Mi smo ovdje imali taj izuzetan blagoslov da dvojica od njegovih istaknutih učenika budu nama pastiri kroz nekoliko prethodnih decenija. Ostavili su neizbrisiv trag u životu crkve i srpskog naroda i cijelog pravoslavlja i nastavili djelo oca Justina, i oni su se javili kao veliki teolozi, kao veliki pastiri, kao proroci ovog vremena. Oni proroci koji razobličavaju zlo i laži u vremenu u kome žive, ali i u vremenu koje dolazi poslije njih. To su naši duhovni roditelji mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije. Oni su zaista, među ostalim učenicima oca Justina, najljepši vijenac njegovoga djela. Zajedno sa svim onim što je otac Justin uradio i ostavio srpskom rodu, ipak je najdragocjenije što je ostavio poslije sebe i svoje učenike, i učenike svojih učenika, i što možemo slobodno reći da je duhovna obnova poslije komunističkog vremena bila ponajviše vezana za ličnosti Svetog vladike Nikolaja, koga je otac Justin toliko volio i poštovao, ali i za njegove učenike, poručio je vladika Joanikije.
Otvarajući „Trg od ćirilice“, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić je istakao da su trajanje i istrajavanje ove manifestacije potvrda da smo na pravom putu; putu poštovanja, očuvanja vjere i narodnih običaja kao našeg najvećeg kulturnog dobra.
– U takvo kulturno dobro koje predstavlja identitet našeg naroda, spada i očuvanje ćiriličnog pisma. Zato već 11 godina u Herceg Novom traju izuzetno kvalitetni programi uokvireni pod nazivom Trg od ćirilice. I tada, kada je osnovana, i danas duže od deceniju kasnije, ova svetkovina je luča da se opomenemo, da ne zaboravimo, da osvjetlimo prostore sopstvene istorije i identiteta koji su ispisani ćiriličnim pismom.
Očuvanjem ćirilice, čuvamo postojanje našeg naroda. Herceg Novi je od osnivanja, prije skoro šest i po vijekova, predodređen da čuva ulaz u Boku, miri previranja istoka i zapada, da brani svoje, a poštuje tuđe. Pokazao je to nebrojeno puta do sada – slogom i zajedništvom u smutnim vremenima kada se branila sloboda i vjera, prijateljstvom – kada je trebalo pružiti dom i utočište prognanima, tolerancijom i međusobnim razumijevanjem – svakog dana gradeći bolju zajednicu, jednu porodicu naroda u kojoj će svi biti jednaki i poštovani, poručio je Katić.
Prof. dr Bogoljub Šijaković je besjedio o normama kao pretpostavkama svake zajednice, i zavjetu kao dobrovoljno i razborito prihvaćenoj obavezu, čije se važenje jemči zakletvom, istakavši da se zaklinjemo u ono što je najcjenjenije, najdostojnije i najstarije.
-Zakletva je zavjet samo ako je zakletno obećanje upućeno Bogu kome se jemči vjernost što nas obavezuje na ispunjenje obećanja. Sasvim novi zavjet ustanovljuje Hristos uspostavljajući evharistiju u čiji temelj polaže sebe kao jedinu čistu žrtvu iskupljenja, spasenja, kao zastupničku i zamjensku žrtvu. Žrtvu koja nas osvećuje jednom i zauvijek i ukida potrebu daljeg žrtvovanja; dovoljno je evharistijsko pričešćivanje njegovom žrvtom koje je pričešćivanje spomen Hrista. Ovaj Novi zavjet kao obećanje iskupljenja i spasenja osiguran je i zajemčen takođe zakletvom u poslanici Jevrejima. Zato i Bog, želeći da naslednicima obećanja što pouzdanije pokaže neizmjenjivost svoje odluke i volje, posluži se zakletvom, da bismo u dvjema nepokolobeljivim stvarima u kojima je nemoguće da Bog prevari imali moćnu utjehu mi koji smo pribjegli da se držimo nade koja je pred nama, nju imamo kao kotvu duše čvrstu i pouzdanu.
Dakle, na Hristovoj žrtvi uspostavljeni iskupiteljski i spasenjski zavjet, kao zakletvom zajemčeno obećanje, odnosi se ne samo na prošlost koja se u evharistiji ponavlja kao spomen, i sadašnjost u kojoj vjernost zavjetnoj normativnosti ima aspekt vječnosti, nego i na budućnost ostvarenja nade, a to je zapravo ostvarenje zavjeta, poručio je prof. dr Šijaković.
U programu otvaranja učestvovali su: Muzički ansambl „Fenečki biseri“ iz Beograda, Ansambl narodnih igara i pjesama „Đurđevdansko kolo“ iz Podgorice, dramski umjetnici Goran Slavić i Ivana Žigon, narodni guslar Željko Vukčević, Srpsko pravoslavno pjevačko društvo „Sveti Sava“ iz Herceg Novog, a promovisana je i pjesma „Božiji sluga“ u izvođenju solistkinje Teodore Bajić.
Drugo veče 11. „Trga od ćirilice“ biće u znaku 800 godina manastira Vranjina na Skadarskom jezeru.
Program naslovljen „Svjetilnik pravoslavlja na djedovini Svetog Save – Manastir Vranjina sred svete gore zetske“ počinje u 21.00 sat na Trgu hercega Stjepana, kod hrama Svetog Arhangela Mihaila u starom gradu. Govoriće iguman manastira Vranjina jeromonah Joakim, protojerej Slobodan Lukić iz Budve i dr Đorđe Bubalo iz Beograda.
