Javni poziv Eko fonda za poljoprivrednike koji žele da obnove ili izgrade suvomeđe, tradicionalne kamene zidove bez vezivnog materijala, završen je prije dva dana. Domaćinstva iz zaleđa Herceg Novog koja budu odabrana na konkursu dobiće podršku za gradnju i obnovu suvomeđa kako bi se zaštitio biodiverzitet i očuvala obilježja tradicionalnog crnogorskog pejzaža. Osim novčane podrške odabrani na konkursu učestvovaće u radionicama kako bi naučili tehniku suvogradnje. Ova tehnika, nekada svakodnevna, danas se ponovo vraća u zaleđe Herceg Novog kao dio kulturnog nasljeđa, i kao ekonomska prilika.
Arheolog i stručnjak za zaštitu kulturnog nasljeđa Željko Starčević iz Agencije za zaštitu i razvoj Orjena ističe da gradnja suvomeđe nije samo lokalni fenomen, već dio šireg mediteranskog identiteta.
-Suvozidna gradnja je dio kulturnog pejzaža i naš znak prepoznavanja, kako ličnog tako i turističkog. Crna Gora je na mapi zemalja koje imaju tu tradiciju, i vrijeme je da to više vrednujemo To je značajno za najveći dio Carne gore, kaže Starčević.
On naglašava da se ne radi samo o estetici, već o spoju kulture, poljoprivrede i turizma.
-Ovdje je sve, „tri u jedan“,kultura, poljoprivreda i turizam. Ako imate očuvanu suvomeđu i proizvodite hranu, vi tu priču možete brendirati i prodati znatno skuplje nego isti proizvod bez tog ambijenta, smatra Starčević.
Za razliku od savremenih građevinskih rješenja, suvomeđa ima brojne prednosti i praktične i ekološke.
–Zid sagrađen bez vezivnog materijala možete lako razgraditi, pomjeriti ili ponovo sastaviti, bez otpada. Kod betona imate i troškove i zagađenje. izračunato je i koliko se CO2 prizvodi radom na dobijanju betona, pa zatim na vezivanju betona. Sve to, u slučaju suvomeđe, je praktično zanemarivo. Kod suvogradnje imamo materijal koji uvijek možemo ponovo iskoristiti, otpada pri toj rekompoziciji i ponovnoj kompoziciji nemamo, tako da ima prednosti za gradnju zidova do 3 metra maksimalno. Obično su to niže strukture, do metar i po dva, ali imamo i neke slučajeve od 3 metra, i to je, naravno, razlog zbog čega je to nekada rađeno, kada nisu bili prisutni drugi materijali. Dakle, to je bilo ono što je iz prirode najsplativije, najkorisnije, najdostupnije, i danas je to dio neke idile o Mediteranu. Dakle, Mediteran bez maslinjaka, bez podzida, bez terasastih nivoa i bez magarca koji pase na njima, to nije to, objašnjava on.
Iako je danas često jeftinije graditi betonske zidove, Starčević ističe da uz podsticaje države suvozid može postati i ekonomski isplativ.
Suvozidna tehnika gradnje gotovo je nestala tokom druge polovine 20. vijeka, ali se danas ponovo uči kroz radionice i projekte.
–Znanje se izgubilo jer je prenos prekinut nakon Drugog svjetskog rata. Danas ga obnavljamo kroz radionice i edukacije, kao što se to radi širom Evrope. Nije teško naučiti. Osnov su težina kamena i trenje između njih. Mnoge su mogućnosti, gdje i kako iskoristiti. Može se praviti umjetnički rad od suvomeđe, koristeći razne boje i oblike prirodnog kamena, praveći bukvalno mozaik u zidu. Sve na internetu danas je dostupno i lako je vidljivo šta se sve može raditi. Na radionicama pretežno imamo interesovanje slabijeg pola. Dakle, ne ono što bi tradicionalno mislili. Ključna je estetika jer se danas suvogradnja ne koristi samo u onom tradicionalnom smislu. Danas vi imate i pejzažno uređenje okućnice sa suvozidnim strukturama, ovakvim i onakvim. Danas pejzažni arhitekti koriste, recimo, i sistem putnih gabiona. To su metalni kavezi sa kamenjem unutra koji se koriste i za pejzažno uređenje okućnice. navodi Starčević.
Velike su mogućnosti suvogradnje, a kamena u Crnoj Gori ima u izobilju.
-Ima ga u izobilju i to bi trebo da je simbol Crne Gore i jeste bio vjekovima. A ne neki mostovi, ne neki hoteli, neke staklene kule. Nama i dalje je pravi simvol Crna Gora, ovaj naš kamen, a na nama je da to što bolje iskoristimo. Aplikanti koji prođu na konkursu Eko fonda biće učesnici u ovom projektu, ne znam koliko će ih biti, ali uobičajno je da jedan instruktor radi sa 10-15 ljudi na radionicama o suvomeđi. Potrebni su volja i malo prakse i to je to, kaže Starčević.
Suvomeđa danas ima i novu ulogu u savremenom turizmu i uređenju prostora.
-Mediteran bez maslinjaka, terasa i suvozida nije potpun. To je slika koju turisti traže i za koju su spremni da plate. Poljoprivrednici koji očuvaju tradicionalni izgled svojih imanja mogu značajno povećati vrijednost svojih proizvoda i usluga. Sve više ljudi prepoznaje značaj suvozidne gradnje, posebno oni koji kombinuju poljoprivredu i turizam. Ljudi počinju da shvataju da nije cilj napraviti nešto što je najjeftinije, već nešto što ima vrijednost i traje. A ako već postoje podsticaji, šteta je ne iskoristiti ih, naglašava Starčević.
Radionice koje će pratiti ovaj projekat biće namijenjene prijavljenim korisnicima, a očekuje se da će se interesovanje nastaviti i u narednom periodu.
