Sve države treba da rade zajedno i stvaraju strukturne reforme kako bi zajednički izlazile iz kovid krize, jedan je od zaključaka zasijedanja Parlamentarne skupštine Centralnoevropske inicijative (CEI) koja je održana u hotelu Palmon bej. Učesnici su razmijenili mišljenja na temu “Život sa kovidom-19 – Kako obezbijediti održiv ekonomski oporavak tokom pandemije”, a presjedavala je poslanica dr Tamara Vujović. Zasijedanje je otvorio predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, a prisustvovali su i ministar vanjskih poslova Crne Gore Đorđe Radulović i zamijenik generalnog sekretara Centraloevropske inicijative Zoran Jovanović.
Uz iskazano zadovoljstvo na prilici da bude u društvu „ljudi koji predstavljaju države koje su već članice Evropske unije ili su kandidati ili aspiranti za članstvo u najnaprednijoj evropskoj organizaciji“, predsjednik Skupštine je u uvodnom obraćanju istakao da Centralnoevropska inicijativa, odnosno njena parlamentarna dimenzija predstavlja važan segment parlamentarne demokratije.
On je izrazio uvjerenje da će ovogodišnje predsjedavanje naše države biti prilika da zemlje sa bogatim evropskim iskustvom pruže nedvosmislenu podršku Crnoj Gori i drugim kandidatima i aspirantima za članstvo, kako bi u narednom periodu na adekvatan način završile proces evropskih integracija.
Predsjednik Bečić je kazao da je „Crna Gora 30. avgusta prošle godine promijenila vlast na izborima prvi put u svojoj istoriji i na taj način, stvorila početne pretpostavke za demokratizaciju društva, čime bi se približila i ostvarenju formalnih preduslova za učlanjenje u EU“.
-Trijumf demokratije na prošlogodišnjim izborima sa sobom je donio promjene, ulio novu energiju, omogućio iskren i odgovoran pristup vlasti svojim obavezama prema građanima, a što najviše želim da naglasim, a siguran sam da ste se u to i do sada uvjerili, istinsku privrženost Crne Gore vrijednostima i politikama Evropske unije. Vaša pomoć na tom putu nam je dragocjena i neophodna, istakao je on.
Predsjednik crnogorskog Parlamenta upoznao je učesnike skupa o zapaženim rezultatima zakonodavnog doma na polju transparentnosti, o čemu svjedoče brojne relevantne međunarodne i regionalne organizacije koje su Skupštinu Crne Gore, na osnovu mjerljivih parametara, proglasili najtransparentnijim parlamentom u regionu Zapadnog Balkana, uključujući i pojedine države EU.
U kontekstu pitanja transparentnosti, kao i tematike današnjeg zasijedanja, posvećenog Životu sa kovidom: kako obezbijediti održiv ekonomski oporavak tokom pandemije, predsjednik Skupštine je naveo da „uz komplikovane političke prilike, koje nas sprečavaju da iskažemo svoj puni potencijal, ovaj rezultat na polju transparentnosti dobija na značaju. A kada se, dodatno, osvrnemo na izazove koje je pred nas postavila i dan danas postavlja KOVID-19, bolest koja je cijeli svijet usporila, sve ono što smo kao Skupština učinili na planu otvorenosti i transparentnosti otvaranjem Parlamentarnog kanala, uvođenjem direktnih prenosa svih sjednica skupštinskih radnih tijela i mnogim drugim projektima, kao i poboljšanjem uslova u kojima rade poslanici, ali i uvođenjem inovacija na planu ekološke održivosti, predstavljaju razlog za zadovoljstvo.“
U radu zasijedanja učestvovali su šef Delegacije Predstavničkog doma Republike Češke Petr Dolinek, šefica Delegacije i poslanica Narodne skupštine Republike Srbije dr Dragana Barišić, šef Delegacije i poslanik Državnog zbora Republike Slovenije Franc Trček i šef Delegacije Parlamenta Ukrajine Igor Marčuk.
U izjavi za RTHN dr Tamara Vujović je podsjetila da je Centralnoevropska inicijativa najstarija međunarodna regionalna inicijativa koja okuplja 17 država, od Italije, koja je rodonačelnik ideje, do Bjelorusije.
– Sa nama je bilo 16 predstavnika, ostali su se javljali on lajn. Samo predstavnici Bugarske nisu bili sa nama ni on lajn ni uživo. Tema je bila – Živjeti sa kovidom i kako postići jedan otporan ekonomski oporavak u doba pandemije, za koju ne znamo kada će proći, tako da se razvila veoma kvalitetna i živa diskusija. Svi parlamentarci su iznosili primjere kako su se njihove zemlje suočavale sa narastajućim troškovima života, gubicima radnih mjesta, problemima sa nagomilavanjem duga i kako su oni pomagali one kojima je bilo najpotrebnije. Iz svega ovoga možemo izvući zaključke kako sve države treba da rade zajedno, da stvaraju satrukturne reforme koje će se odnositi na sve zemlje, dakle da nema onih koje brže izlaze iz krize i onih koji kaskaju godinama unazad, jer to ne doprinosi ukupnom boljitku. Dakle, da cijelom svijetu treba ravnomjeran rast za sve, kazala je poslanica Vujović.
Kako pojašnjava, osim političke dimenzije gdje se usvajaju deklaracije, odnosno ono za šta se svi zalažu i obećavaju da će promovisati bolju infrastrukturu povezanost, održivi turizam, održivi razvoj i pravednije društvo, Centralnoevropska inicijativa ima i svoju ekonomsku projektnu dimenziju.
-To su konkretni koraci gdje se države mogu povezati na projektnim zadacima. Do kraja crnogorskog predsjedavanja ostao je jedan ekonomski forum gdje će da se povežu biznisi odnosno privredne komore ovih zemalja. Uslijediće i događaj u organizaciji Zajednice opština gdje smo vidjeli da je to povezivanje gradova u regionima jako važno – znači lokalna dimenzija, ali i ministarska konferencija o saobraćaju i samit predsjednika vlada ovih država Centralnoevropske inicijative.
Crna Gora je 1. januara započela novo, jednogodišnje predsjedavanje Centralnoevropskom inicijativom – CEI, čiji je član postala 1. avgusta 2006. godine. Do sada je predsjedavala dva puta 2010. i 2020. godine.
-Ono što je važno je da smo uspijeli da organizujemo uživo ovaj sastanak i ono na šta sam jako ponosna je da se ovaj događaj odvija u Herceg Novom. To je jedan od ovih primjera decentralizacije kojoj smo mi sada dali doprinos a pored toga imamo priliku da pokažemo ovim ljudima iz našeg regiona ljepote Boke Kotorske, prvenstveno Herceg Novog.
CEI je najstarija regionalna inicijativa na prostorima Centralne i Jugoistočne Evrope. Postoji od 1989. godine i danas je čini 17 država članica: Albanija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Moldavija, Poljska, Rumunija, Sjeverna Makedonija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Ukrajina i Crna Gora.
