Odbornici Skupštine opštine Herceg Novi na vanrednoj sjednici lokalnog parlamenta sa tačkom dnevnog reda „Informacija o stanju u Institutu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ AD uputili su Vladi Crne Gore jednu preporuku i tri zaključka vezana za ovu temu.
Skupština Opštine Herceg Novi preporučuje da se u toku izrade izmjena i dopuna PUP-a u dijelu prenamijene zemljišta na kojem pravo korišćenja ima Institut Igalo izmjene budu isključivo za školstvo, zdravstveno socijalnu zaštitu, sport i rekreaciju, stav je većine odbornika u lokalnom parlamentu.
Skupština opštine Herceg Novi poziva sve članove Skupštine akcionara Instituta da podrže Plan restrukturiranja koji će biti proizvod zajedničkog dogovora vlasnika kapitala u Institutu „Dr Simo Milošević“, zaključak je koji je većinom glasova usvojen.
SO poziva vlasnike kapitala u Institutu da sa dužnom pažnjom i u svojstvu dobrog domaćina učestvuju u sprovođenju Plana restrukturiranja u skladu sa zakonom o kontroli državne pomoći.
Skupština Opštine Herceg Novi pozdravlja opredijeljenost vlasnika kapitala u Institutu da u okviru Plana restrukturiranja doprinesu unaprijeđenju ove institucije u cilju realizacije javnog interesa u sistemu zdravstva, zdravstvenog turizma, nauke i obrazovanja, te društvenog razvoja Herceg Novog, zaključci su koji su usvojeni na današnjoj vanrednoj sjednici lokalnog parlamenta na kojoj je jedina tema bio Plan restrukturiranja Instituta Igalo.
Odbornici DPS-a napustili su zasijedanje, nakon što je odbornik Vladimir Kosić u proceduralnom reagovanju poručio da je cilj današnje skupštine pritisak na manjinske akcionare i Žarka Rakčevića, kao i spinovanje informacije da će Institut ići u stečaj.
-Sjednica je vrlo sporna, jer je zakazana između dvije Skupštine akcionara. Sporna je i iz razloga što nam se daje 48 sati da obradimo jako ozbiljnu materiju i danas ovdje opredjelimo i djelimično sudbinu Instituta. Sjednica je sporna, jer nam se na kolegijumu kaže da nema prodaje imovine, dok u Planu restrukturiranja ima i to u velikom procentu. Kada smo pozvani na javnu raspravu na temu Plana restrukturiranja, Plan je bio strogo tajan, sada je jasno i zbog čega – zbog prodaje imovine – kazao je on.
Kosić je kazao da je riječ o privatizaciji Instituta, a prodaju ga političari iz Podgorice, što je izazvalo burnu raspravu u sali. U nastavku je poručio da je riječ o prevari u kojoj DPS ne želi da učestvuje, nakon čega su odbornici izašli iz sale.
Odbornik Novske liste Jovan Subotić, inicijator vanredne sjednice, predložio je odbornicima usvajanje tri zaključka, koji su nakon nekoliko sati rasprave usvojeni.
On je podsjetio i na težak period u funkcionisanju Instituta tokom kojeg nikada nije dovođena u pitanje usluga koju u toj ustanovi pružaju ali i na angažovanje lokalne samouprave u traženju rješenja za probleme sa kojom su se suočavali radnici i ustanova.
-Danas kada smo ostvarili tri od četiri zahtjeva tu smo da razmatramo Plan, da damo podršku nečemu za šta mislimo da treba da se desi da bi Institut opstao i građanima iznesemo naš stav po ovom pitanju jer nema prioritetnijeg pitanja od Instituta u ovom trenutku, rekao je Subotić.
Izvršni direktor Zoran Kovačević podsjetio je na hronologiju događaja u proteklih godinu, od kada je na čelu Instituta. Dan uoči njegovog dolaska, kako je rekao, Norvežani su otkazali ugovor za 2024. godinu, a sedam dana nakon toga Agencija za zaštitu depozita je blokirala račun Instituta zbog sedam miliona eura duga. Blokada računa je bila do 5. jula. Istakao je da je bilo veoma teško raditi u takvim uslovima kada su plate kasnile po tri, četiri mjeseca.
Rukovodilac tima za izradu PUP-a, Ranko Kovačević kazao je da opština već ima PUP koji je donijet krajem 2018. godine u kojom je određena površina Instituta pod namjenom zdravstvenog turizma. Određene su i druge neke namjene površina.
-U kontaktu sa ljudima iz Instituta upoznati smo sa tim da bi Institutu bilo potrebno da se za to zemljište koje koriste promjene određene namjene u planu.
Tu je došlo do raskoraka jer smo mi predlog plana trebali da predamo u julu 2024. godine, a tada još nije bio započet Plan restrukturiranja. Za taj momenat smo napravili jedan presedan u planiranju da površine koje su od interesa za Institut ne budu fiksirane u svojoj namjeni, nego da se stavi napomena da će tu eventualno doći do korekcije nakon što se Plan restrukturiranja usvoji – kazao je Kovačević.
Pojasnio je da predlog izmjena i dopuna Prostornog urbanističkog plana još nije usvojen, otvorena je da mogućnost da se, ukoliko to bude stav države i Instituta, ovo plansko rješenje koriguje.
Objašnjava i da su na osnovu inputa koje su dobili upućeni šta su to interesi Instituta i u tom smislu su napravljene određene korekcije PUP-a.
– U zoni Šišteta predviđen je hotel. Na prostoru između velike dvorane i magistrale, gdje je veliki parking Instituta, tu je predloženo da se otvori mogućnost za neku gradnju na način što bi parking Instituta ostao, ali bi bio natkriven nekom pločom i sa te ploče bi se mogli napraviti i neki drugi sadržaji. U jednom momentu je došlo i do predloga da bi tu mogla da bude bolnica. Dalja definicija toga još uvijek nije stigla, ali je to ostalo kao otvorena mogućnost. Plan u ovom slučaju ima cilj da ne bude kočnica Plana restrukturiranja. Mi se prilagođavamo potrebama Instituta, pojasnio je Kovačević.
Na malom parkingu, koji je zapadno od glavnog ulaza je predviđeno po istom principu da u najnižim djelu služi kao parking, a u gornjem objekti mješovite namjene koji podrazumjevaju i zdravstvene, turističke, poslovne, stanovanje i druge sadržaje.
-Stvar koja je izazvala nerazumijevanje je zona nekadašnjeg kampa. Taj dio niži, odvojen je od nekadašnjeg Đurđevog brda i prostorno nije povezan sa velikim kompleksom Titove vile. Tu je predviđena izrada stanova. Ona je okružena sa svih strana stanovima i u smislu namjene prostora ne odskače u odnosu sa svoju okolinu, rekao je Kovačević.
Na lokaciji Titove vile stav planera i Uprave za zaštitu kulturnih dobara je da se tu ništa ne gradi. Kovačević pojašnjava da je u prvobitnom planu to bilo predviđeno kao botanička bašta, a prostor Titove vile kao neka vrsta „haba“ .
Odbornik Marko Lučić je kritikovao dosadašnje zalaganje svih Vlada Crne Gore u poslednjih 30 godina, posebno naglašavajući neažurnost u minulih 15 mjeseci, kada je bilo vremena i prostora da se otkupe akcije manjinskog akcionara za pet miliona eura, vrati zemljište u vlasništvo Instituta, te da se angažuje profesionalni menadžment, koji bi kreirao kvalitetan akcioni plan.
Kada je riječ o Dječijem odjeljenju, ukazao je na činjenicu da je za taj objekat podnesen zahtjev za upis na listu kulturnih dobara, čime je onemogućena njegova prodaja.
Prema njegovim riječima, prva faza Instituta je najveća operativna snaga tog preduzeća, zbog Fakulteta primjenjene fizioterapije, ali i zbog atraktivne lokacije u Igalu i sa posebnom mikroklimom.
– Predlog mog zaključka je vrlo jednostavan. Predlažem Vladi da se ne proda ni jedan metar zemlje niti kvadrat tog hotelskog ili medicinskog prostora, a ne da se proda pola banje. To je nezamislivo – istakao je on.
Lučić je zatražio i da nadležni organi ustanove čija je odgovornost što se Institut danas nalazi u veoma teškoj situaciji.
Odbornik Savo Niković je istakao važnost peloida i poručio da grad ne smije dozvoliti da izgubi Institut.
Odbornik Zoran Lazarević je kazao da je cilj da Institut ostane u državnom vlasništvu a da Plan restrukturiranja predstavlja upliv novca u tu ustanovu.
– Oni koji imaju velika potraživanja prema Institutu, a veliki je dio radničkih potraživanja, oni će svoja prava da čuvaju. A Institutu treba novac. Plan restrukturiranja je ulazak novca u Institut. Zloupotreba je čitave priče oko prodaje objekata. Ako smo ga sačuvali kao državni to samo povećava našu odgovornost u čitavom procesu. Ako Rakčević vidi ekonomsko rješenje koje je drugačije od toga neka ga predstavi, to će javno prezentovati kao što je prezentovao sve svoje ideje, neće biti nikakve prodaje i sve će biti sačuvano. Ali da li će moći da bude sačuvano, mijenjaju se ljudi u odboru direktora i pitanje je da li će oni preuzeti odgovornost? Sudbina Instituta će biti u rukama čelnih ljudi na državnom nivou – rekao je Lazarević i zaključio da je usvajanje Plana jedini način da Institut ostane u državnom vlasništvu.
Protiv Plana restrukturiranja su u odborničkom klubu Građanskog pokreta URA. Odbornik Nikola Radman je istakao da je Plan nerealan, neizvodljiv i opasan, jer predlaže rasprodaju zemlje, prve faze, E i dječijeg odjeljenja.
– Ovo je iz predloga koji su načinili autori ovog naručenog teksta. Imamo pozicije poput Šišteta, parkinga, iza Titove vile, stara banja, ispred druge faze, prostor površine 48 hiljada kvadrata, govorim za zemlju oko Instituta, na kojoj se predlaže, sve po pozicijama, da se izgradi, stavi u beton 100 hiljada kvadrata, da opkolimo banju. Sa ovim predlogom šta dobijamo? Ostaju nam Titova vila i Druga faza – istakao je on.
Odbornik Ilija Bojanić smatra da bi soliter trebalo iskoristiti za stanove za nedostajući kadar, koji bi došao da radi u Institutu.
Prema riječima predsjednika SO Herceg Novi, Ivana Otovića suština današnje sjednice je da lokalni parlament otvoreno kaže Novljanima da je za spas Instituta na realnim osnovama. On je podsjetio na inicijative koje su potekle iz Skupštine opštine, rezultate borbe u proteklih skoro dvije godine i poručio da niko od odbornika nije za rasprodaju imovine.
– Da je ovaj Plan savršen, nije. Mogu da pričam samo o onome što sam pročitao, kao i većina odbornika. Prošao sam kroz rezime Plana restrukturiranja, imajući u vidu da on nije bio javan. Ne može biti javan. Bio je postavljen na sajtu Instituta i dostupan akcionarima. Ali, smatram da je ovo pravi trenutak da još jednom pokušamo da odavde pošaljemo poruku da uz sve neke nedostatke i nejasnoće, ovo je jedini način da se sačuva Institut – poručio je Otović.
Odbornik Đuro Cvjetković je istakao da odbornici lokalnog parlamenta ne smiju dozvoliti prodaju imovine Instituta.
– Čuo sam iz prethodnih diskusija da je ovdje upitan manjinski akcionar, gospodin Rakčević i da on ima pravo sa onim čime je učesnik – akcionar, raspolaže onako kako on hoće. Ali, ja mislim da ne treba gospodin Rakčević da ima nikakvu dozu odgovornosti što se nas ovdje tiče, niti prema Vladi, ali prema građanima Herceg Novog i prema radnicima zaposlenim u Institutu koji rade tamo, koji hrane svoje porodice, koji su vjekovima u Herceg Novom, ima veliku obavezu.
Skupština akcionara Instituta zakazana je za 21. januar, kada će se znati da li će Plan dobiti podršku dvije trećine akcionara.
