Centralna proslava povodom 90. rođendana Školskog broda „Jadran“ održana je sinoć na Pinama u Tivtu u prisustvu zvaničnika Vlade Crne Gore, Ministarstva odbrane, Mornarice Vojske Crne Gore, kao i bokeljskih opština. Svečanosti u Tivtu prisustvovali su i predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Nenad Vitomirović.
Nakon projekcije dokumentarnog filma o ŠB „Jadran“, zvanicama se obratio zapovjednik broda, kapetan korvete Ivan Laković, koji je uputio zahvalnost svima koji su u dugih devet decenija od ideje do izgradnje i porinuća službovali na brodu, podučavajući mlađe generacije i prolazeći „strašne nevere“ i doživljavajući „ljepote i bonace“. On je upitao da li se može zamisliti koliko znoja su prolili čuveni meštri tivatskog Mornaričko tehničkog zavoda, vraćajući svu ljepotu i sjaj „Jadranu“ kroz sve generalne, velike i male remonte i dokovanje.
-Sretni smo jer i danas postoje vješte ruke i oštre oči koje ima Nenad Bokovac i što znamo da će nam naš „Jadran“ još ljepše zablistati kada sve bude završeno i montirano na brodu- kazao je Laković.
Dodao je da su srećni što će od sada redovan remont moći da rade u brodogradilištu Adriatik 42 u Bijeloj.
Među brojnim prijateljima ŠB „Jadran“ izdvojio je Gorana Grkovića, koji je „svojom neiscrpnom energijom, znanjem i ljubavlju uspio da pronađe, sačuva i prezentuje brojne istorijske artefakte broda”.
Laković i istakao da je Školski brod „Jadran“ najvrednije pokretno materijalnom dobro naše države.
-Naš „Jadran“ je simbol pomorske kulture i tradicije. Brod koji je kroz 24 međunarodna krstarenja na najljepši mogući način reprezentovao svoju državu. Ne postoji luka u kojoj naš prelijepi jedrenjak nije dočekan uz oduševljenje i ovacije tamošnjih mještana. Da bi nam školski brod „Jadran“ dugo plovio, bio svojevrsna škola pod jedrima, učionica na moru, potrebno je da uvijek budemo svjesni kakav dragulj posjedujemo i kakav tretman ovaj brod sam po sebi zaslužuje, poručio je Laković.
Predsjednik Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu dr Dritan Abazović kazao je da je “Jadran” najstariji, najbolji i najljepši ambasador Crne Gore na moru.
-„Jadran“, kao najljepši starac u poodmaklim godinama, i danas ne ostavlja ravnodušnim posmatrača koji zna šta je more i koji cijeni more, već svojom ljepotom zadivljuje svakog ko ga vidi. Ovaj prelijepi jedrenjak i danas podsjeća na davna vremena kada su jedrenjaci otkrivali svijet i omogućili napredak civilizacije. Naš „Jadran“ je ploveć kroz istoriju časno i ponosno predstavljao države čiju je zastavu vijorio i dijelio njihovu sudbinu, uvijek pričajući priče sa svojih krstarenja koja su ušla u istoriju, istakao je premijer.
Predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, osvrnuo se na daleku 1933. kada je jedrenjak „Jadran“ uplovio u Tivat.
-Malo je ko mogao pretpostaviti da će ovaj brod i ovaj grad stvoriti vjekovnu vezu. Njegova izgradnja inicirana je vizijom „Jadranske straže“ da se na jednom školskom jedrenjaku, kakvim Jugoslovenska Kraljevska Mornarica do tada nije raspolagala, obučavaju njeni mladi pitomci. Oko ove ideje jačanja tadašnje mornarice i propagiranja strateškog značaja mora, okupila se svesrdno ondašnja javnost. „Jadran“ i dan danas, 90 godina kasnije, služi zadatom cilju, kazao je Komnenović.
Odmah po izgradnji, nastavio je on, Tivat je prva luka u Kraljevini Jugoslaviji, njegovoj domovini, u koju je uplovio.
-Tivat će za „Jadran“ postati dom, a Jadran“ će za Tivat i Tivćane uvijek biti više od predivnog trojarbolnog jedrenjaka, vjerovatno najfotografisanijeg broda na Adriatiku. Zato je ushićenje zbog dolaska školskog broda „Jadran“ isto i danas, 90 godina kasnije, kada obilježavamo njegov rođendan – datum kad je „Jadran“ upisan u Flotnu listu mornarice Kraljevine Jugoslavije. 19. avgust je postao povod za ponos i za neskrivenu radost što pod njegovim jarbolima sa posebnim pijetetom možemo pričati o našoj pomorskoj tradiciji, o slavnim momentima pomorske istorije, o tome kako su stasavale generacije mornara i sa koliko dostojanstva su služile ovom brodu, moru i svojoj otadžbini, rekao je Komnenović.
Podsjetio je i da je nezaboravni pomorski heroj koji je slavno stradao na razaraču „Zagreb“ na početku II Svjetskog rata, Milan Spasić, upravo služio na ovom brodu i kao njegov najbolji navigacioni oficir, 1938. školski brod „Jadran“ doveo do njujorškog Kipa slobode.
-U tivatskom Arsenalu potpuno je remontovan više puta, a malo ko je „Jadran“ poznavao do tančina, onako kako su ga znali tivatski majstori, zanatlije i inženjeri. Sve ove godine Tivat je dio sebe ugrađivao u ovaj jedrenjak. Jedna od najvećih počasti za svakog Tivćanina bila je i ostala da primi cimu sa „Jadrana“ i pomogne njegovo vezivanje za mulo Staničića. Simbolično večeras mi konop uzimamo u ruke i vežemo ga za našu obalu, a ovaj jubilej za naše sjećanje. Nakon četiri godine „Jadran“ je ponovo na Pinama, na svojoj bitvi. Zapravo na ovoj slici koja je pred nama i čiji smo večeras svjedoci, nema ničeg prirodnijeg, jer on ovdje pripada. On je dio istorije Tivta, pa jedan bez drugog ne čine cjelinu- istakao je Komnenović i dodao da je „Jadran“ živa slika desetljeća bokeljske pomorske tradicije.
Komnenović je istakao da je svaki Tivćanin dužan očuvati taj istorijski kontinuitet povezanosti broda i grada.
-Dužni smo brinuti o „Jadranu“, o našoj istoriji i tradiciji pod jedrima, na kojoj ćemo školovati nove generacije budućih pomorskih oficira. Obavezni smo čuvati „Jadran“ i ukazivati mu svu potrebnu pažnju, jer on je u isto vrijeme ploveća učionica – važna karika u sistemu obrazovanja, izuzetan primjerak tradicionalne brodogradnje, državna imovina koja bi trebalo da dospije na listu svjetske kulturne baštine, kao i turistička atrakcija. Tek kada svojim činjenjem uvažimo „Jadran“ kroz prizmu svega što on predstavlja, moćićemo osjetiti pravo zadovoljstvo što imamo tu privilegiju da je naš. Jer „Jadran“ je za Tivat i Tivćane daleko više od broda, a njegovih 90 godina postojanja je mnogo više od jubileja. Jadran je velika neispričana priča o tradiciji plovidbe pod jedrima, neraskidivoj vezi sa morem, direktna istorijsko-genetska veza sa slavnim bokeljskim pomorcima koji su vjekovima svjetsku kulturu i najznačajnije civilizacijske vrijednosti donosili u svoj kraj a slavu bokeljskog pomorstva prenijeli širom svjetskih meridijana”- kazao je Komnenović.
U svečanom programu učestvovao je ansambl Kulturno-umjetničkog društva Boka, kao i orkestar Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat, koji je 16. jula 1933. dočekao „Jadran“ prilikom njegovog prvog uplovljenja u matičnu luku Tivat. Novinarka Željka Čepić čitala je stihove pjesama: „Jadranu, školskom brodu, daru Jadranske straže Ratnoj mornarici“, Rikarda Katalinića Jeretova, ispjevane prilikom krštenja broda 1931. godine, zatim „Naša pesma“ Ilije Despota, ispjevane 6. septembra 1933. prilikom svečanosti primopredaje broda Kraljevskoj mornarici jugoslavije u Splitu i stihove pjesme koju je djevojčica Sanja Grgurević, jedna od jugoslovenskih iseljenika u SAD izrecitovala prilikom posjete „Jadrana“ SAD 1938. godine.
