Sindikat prosvjete zatražio je od članova školskih odbora iz reda nastavnika da ne glasaju za izmjene statuta osnovnih škola, kojima se zaposlenima nameće obaveza još tri dodatna časa neposrednog rada sa učenicima tokom sedmice, i to u produženom boravku i sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama.
Predsjednik Sindikata Radomir Božović Vijestima je kazao da Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju ove aktivnosti predviđa kao mogućnost, dok je predloženim izmjenama Statuta dodatni rad sa djecom u produženom boravku i sa posebnim obrazovnim potrebama obaveza, a nastavnici preuzimaju posao vaspitača. Tvrdi da je cijeli postupak bio netransparentan i da je Ministarstvo prosvjete uputilo predlog školama tokom zimskog raspusta, pa su školski odbori u pojedinim ustanovama već izmijenili statute i poslali ih na usaglašavanje tom Vladinom resoru.
Kako je rekao ije bilo javne rasprave, niti su obaviješteni sindikati, nastavnička vijeća i zaposleni. Prema predloženim izmjenama, norma časova se povećava po statutu, a ne po Zakonu, objasnio je Božović.
U dopisu Sindikata prosvjete, upućenom predsjednicima opštinskih odbora i sindikalnim organizacijama osnovnih škola, piše da su po članu 79 Zakona o osnovnom obrazovanju, nastavnici dužni da, pored norme časova, radi postizanja boljeg uspjeha u savladavanju obrazovnog programa, ostvare još dva časa neposrednog rada sa učenicima, dok se raspored preostalog radnog vremena, u okviru četrdesetočasovne radne nedjelje, utvrđuje statutom škole.
-Ta dva časa neposrednog rada sa učenicima su dodatna i dopunska nastava. Sve ostalo, što predstavlja neposredni rad s učenicima, nije propisano Zakonom, pa tako ni ove dvije odredbe iz statuta škole, koje predviđaju rad u produženom boravku (jedan čas) i rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama (dva časa), nisu u skladu sa članom 79, navodi se u dopisu.
Božović je rekao i da rad predmetnih nastavnika u produženom boravku za učenike prvog i drugog razreda nije u skladu sa njihovim stručnim kvalifikacijama. Upitao je na koji način će, na primjer, profesor biologije da uči djecu sa posebnim obrazovnim potrebama maternji jezik.
Iz Ministarstva prosvjete Vijestima su juče odgovorili da su u skladu sa nadležnostima pripremili i dostavili osnovnim školama primjerak odluke o izmjenama i dopunama statuta, kojom je precizirano ostalo radno vrijeme nastavnika u okviru četrdesetočasovne radne nedjelje, odnosno obaveze i aktivnosti koje je nastavnik dužan da u tom vremenu realizuje. To su, tvrde, uradili u cilju usaglašavanja statuta osnovnih škola sa Zakonom o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i Zakonom o izmjenama Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, kojim je smanjena norma za nastavne predmete Crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost i Matematika sa 18 na 16 časova nedjeljno.
Iz Ministarstva su kazali da je u okviru četrdesetočasovnog radnog vremena uvršten čas rada u produženom boravku nedjeljno, imajući u vidu da škola, u skladu sa svojim mogućnostima, u najboljem interesu učenika i roditelja, za učenike prvog, a izuzetno i drugog razreda organizuje produženi boravak.
-Ovako definisano ostalo radno vrijeme nastavnika proizlazi iz zakonom utvrđene mogućnosti da škola organizuje produženi boravak, te da se u okviru produženog boravka učenicima obezbjeđuju različite aktivnosti, uključujući i učenje, izradu domaćih zadataka i izvršavanje i drugih obaveza u skladu sa pravilima škole”, piše u odgovoru Vijestima.
Iz Ministarstva su ocijenili da ne stoji primjedba da tako definisano ostalo radno vrijeme nastavnika nije u skladu sa zakonom, budući da se predloženim izmjenama statuta nije mijenjala norma časova nastavnika, već je samo propisan raspored preostalog radnog vremena u okviru četrdesetočasovne radne nedjelje na osnovu ovlašćenja propisanih Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju.
