Vladina odluka da cijena osnovne vrste hljeba bude 50 centi, ističe 31. decembra. U međuvremenu, cijena brašna je porasla četiri puta pa pekari očekuju da odluka neće biti produžena i najavljuju poskupljenje pekarskih proizvoda od 30% do 40%. Neodrživost poslovanja objašnjavaju time da je cijena sirovina sada skuplja od gotovog proizvoda.
Odluka Vlade od ljetos bila je donekle opravdana, ali i ishitrena, smatra Gojko Šušić, vlasnik pekare i dodaje da ne očekuje da će biti produžena jer nema uslova za to. Premda se u njihovoj pekari cijene hljeba nisu mjenjale petnaestak godina, vjeruje da je to sada realno rješenje jer je Crna Gora mala zemlja koja je prinuđena da uvozi sirovine.
– Realna vrijednost poskupljenja je 30% do 40% na pekarske proizvode, a pod tim ne mislim samo na hljeb, mnogo je više proizvoda u pekarskoj industriji. Poskupile su sirovine i za te druge proizvode, nisu to samo pšenično brašno, so i voda. Mi nemamo tu mogućnost, kao neke države u okruženju, da držimo nisku cijenu hleba. Sve se uvozi, električna energija je skupa, cijena rada je sve skuplja i premda još nije potvrđeno, ali od janura ćemo imati i nove cijene rada. Vjerujem da će cijena hleba isto ići na gore.
Kako navodi, kilogram brašna sada košta 44 centa, poskupile su i ostale sirovine potrebne pekarskoj industriji, dok je gas skuplji 100%, objašnjava Šušić.
–Pšenica je poskupila za 35% od početka ove godine, dok je prošle, premda je pandemija bila u punom jeku, cijena bila stabilna. Kako je epidemija počela da jenjava, sve cijene bukte. Kažu da će cijena pšenice ići i do 45%. To je neizdrživo.
I ako dođe do stabilizacije na svjetskom tržištu, teško se može očekivati povratak cijena na staro.
-Pšenica je berzanska roba, cijena će padati, ali neće nikada na onaj nivo koji smo imali nekada. Možemo zaboraviti na to, i mlinovi žele profit. Treba očekivati da se sa sadašnjih 0,44 eura vrati na 0,34, što je takođe puno. Još veći su problem sirovine i proizvodi čija cijena nije berzansaka i neće tako lako doći do pada cijena. Tako je na primjer sa električnom energijom, još uvijek nije poskupila ali je neminovno da će do toga doći. To automatski utiče na proizvodnju, ne samo hljeba nego bilo čega, objašnjava Šušić.
Pekare su i dalje u obavezi da proizvode takozvani socijalni hljeb.
-Socijalna kategorija je 500 grama i košta 50 centi u maloprodaji, što znači da ko radi veleprodaju, njemu je ta cijena mnogo manja. Kilogram brašna je skuplji nego kilogram hljeba u veleprodaji, što je potpuni nonsens!, objasnio je Šušić.
Smatra da bi pekari morali da budu jedinstveniji i progresivniji kako bi uticali na promjene.
Podsjećamo, iz Grupacije pekara Privredne komore najavili su sastanak na kojem će razmatrati šta je najbolje dalje uraditi.
Pred Vladom su dva rješenja – ili će odobriti povećanje maloprodajnih cijena osnovne vrste hljeba ili pekarima dati značajne subvencije koje bi im pokrile sve veće troškove.
