Unija slobodnih sindikata Crne Gore predala je dosta primjedbi na nacrt Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, kojima upozoravaju da, ukoliko sporne norme ostanu neizmijenjene, mogu imati ozbiljne posljedice, kako za turistički sektor, tako i za lokalne zajednice i prostor.
Cilj je da zakon bude pravedniji, da štiti prostor, spriječi zloupotrebe i obezbijedi razvoj turizma od kojeg će korist imati zaposleni, građani i cijela država. Ukazali su na više loših praksi koje nisu adekvatno riješene, poput pitanje gdje se smije obavljati turistička djelatnost, i spornih načina poslovanja kondo hotela, mješovitog i integralnog modela, kao i na apartmanizaciju najvrjednijih lokacija.
Po važećim zakonima u stambenim objektima nije dozvoljeno obavljanje poslovnih djelatnosti, samim tim ni turističke, ako se prethodno ne obavi prenamijena, ističe za RTHN član Izvršnog odbora Unije Tamara Goliš.
-Ukazali smo na više pitanja i loših praksi koje nisu adekvatno riješenje novim nacrtom zakona, poput pitanja gdje se smije obavljati turistička i ugostiteljska djelatnost. Po važećim zakonima koji uređuju izgradnju objekata i uređenje prostora, u stambenim objektima nije dozvoljeno obavljanje poslovnih djelatnosti, a samim tim ni turističke, osim ako se objekat ili njegov dio prethodno ne prenamijeni u poslovnu namjenu. To znači da ako vi želite da sagradite ili imate hotel, hostel ili apartmanski blok, prvo morate da odradite prenamjenu stambenog u poslovni, pa tek onda pribavite odobrenje za obavljanje djelatnosti i obavljate djelatnost. Jedini izuzetak u ovome su fizička lica koja tradicionalno i povremeno izdaju svoj stan ili sobu tokom sezone. Znači, oni definitivno obavljaju turističku djelatnost u stambenim prostorima, ali to je opet neki dio naše tradicije koji smatramo da treba zadržati. Ovakvo pravilo bi štitilo urbanistički red, obezbijedilo bi da objekti imaju punu potrebnu turističku infrastrukturu, čuvali bi kvalitet života stanara i spriječili nelojalnu konkurenciju.
Iz Unije su ukazali i na lošu praksu hotela sa kondo-modelom poslovanja, koji se kod nas često zloupotrebjava.
-Čim se smještajna jedinica proda, ona se više zapravo ne iznajumljuje turistima, tako da mi od takve smještajne jedinice sutra nemamo prihod za budžet, nikakvu korist nema ni lokalna zajednica jer nemamo ljude koji će se tu zapošljavati i biti dio turističke usluge. Takođe dobijamo štetne rezultate po pitanju lokalne zajednice, jer postojeća infrastruktura i saobraćanja, i elektro, i komunalna su dodatno opterećene. A takođe bi istakla da kupci takvih smještajnih jedinica u kondo modelu poslovanja zapravo imaju poreske olakšice, jer plaćaju manji porez nego što bi plaćali za sekundarni stambeni objekt. Zato smo tražili da zakon jasno propiše pravila da jedna smještajna jedinica ne smije da se proda prije nego što cjeli objekat ne dobije zvaničnu kategorizaciju hotela za 5 zvjezdica i dozvolu za rad po kondo modelu. Takođe smo tražili da svaka jedinica mora ostati dio hotela i da se tokom prodaje smještajnih jedinica mora u katastru upisati teret da je ta smještajna jedinica zapravo dio hotela. Tražili smo i da se jasno propiše šta se dešava ako hotel prestane da radi – koju namjenu i funkciju će dalje imati takav objekat. Nažalost nacrt zakona ova pitanja nije riješio, a smatramo da bez propisivanja ovakvih pravila kondo model poslovanja postaje samo način da se grade i prodaju stanovi pod maskom turizma.
Goliš ističe i da se na sličan način zloupotrebljava i mješoviti model poslovanja, po kojem na vrijednim turističkim lokacijama niču stambeni kopmpleksi.
-Mješoviti model nikad nije zaživio u praksi i nije rezultat realnih potreba turističke privrede, jer niko nikada u Crnoj Gori nije predao zahtjev za odobrenje za rad hotela po ovo modelu poslovanja. Umjesto toga, ovaj model poslovanja zapravo služi za zloupotrebe. Projektuju se i grade ogromne stambene zgrade uz mali hotel. Na osnovu naziva projekta, saglasnosti glavnog državnog arhitekte i građevinske dozvole, već počinje prodaja apartmana i stanova, umjesto da se sačeka kategorizacija cjelog objekta i dobijanje odobrenja za rad po ovom modelu, koji jedino zapravo omogućava regularnu prodaju smještenih jedinica. U praksi, po ovo modelu, stanovi nikad ne postanu dio hotela, a mali hotel, ako ga i završe, u najbolljim slučaju radi kao običan hotel. Rezultat svega ovoga je da poreske olakšice i subvencije namjenjene razvoju turizma završavaju, zapravo, u stanogradnji. Budžet gubi prihode, a vrijedne turističke lokacije se zatrpavaju stambenim kompleksima. Isti rizici postoje i kod integralnog modela i turističkih rizorta, pa tražimo da se sva tri modela brišu iz zakona.
Primjedbama na nacrt Zakona o turizmu i ugostiteljstvu Unija slobodnih sindikata Crne Gore je pokušala i da zaustavi „apartmanizaciju“ obale i najvrjednijih lokacija i prostora u Crno Gori.
-Apartmanizacija je najveća prijetnja prostoru i turizmu u Crne Gore, jer umjesto hotela niču apartmani, a turizam ostaje samo na papiru. Posebno je problematičan turistički apartmanski blok koji u nacrtu zakona nije jasno razlikovan od apart-hotela, ne zna se ko upravlja apartmanskim blokom, ko su vlasnici tih apartmana i kako se te jedinice koriste. Još je apsurdnije što se predviđa da može biti u stambenoj zgradi. Tražili smo da se bez predhodne prenamjene u poslovnu namjenu prostora ne može odobriti rad apartmanskog bloka. Takvi blokovi moraju biti dio pravog ugostiteljskog objekta sa infrastrukturom, uslugama i obavezom da sve jedinice budu u sistemu iznajmljivanja turistima.
Zajednički cilj svih primjedbi i sugestija je da se spriječe zloupotrebe, da se zaštiti prostor, turizam i javni interes.
-Bez jasnih pravila, umjesto Crne Gore poznate po prirodnim ljepotama i kvalitetnom turizmu, dobićemo najvrijednije lokacije prekrivene bezličnim betonskim strukturama, bez života i bez prihoda, a smatramo da to ne smijemo dozvoliti, poručila je član Izvršnog odbora USS CG Tamara Goliš.
Javna rasprava o nacrtu Zakona o turizmu i ugostiteljstvu je prvobitno bila planirana do 30. juna, ali je zbog velikog interesovanja turističke privrede i ostale zainteresovane javnosti produžena do 31. jula.
