U Galeriji „Josip Bepo Benković“ sinoć je održana prezentacija posvećena crkvama brvnarama podignutim u periodu osmanske vladavine na području Prijedora, kao i podsjećanje na arheološka istraživanja crkve Svetog Save na Savini iz 2002. godine. Program je organizovan povodom Dana kulturne baštine, uz naglasak na arhitekturu kao ovogodišnju temu.
Autorka prezentacije bila je Nataša Tošanović, kustos-istoričar iz Muzeja Kozare u Prijedoru. Ona je istakla da su crkve brvnare važan simbol vjere i identiteta naroda u tom kraju.
– Obradila sam pet crkava brvnara iz 19. vijeka koje se nalaze u okolini Prijedora, u selima Jelićka, Marićka, Busnovi, Omarska i Rakelići. Te crkve su veoma značajne jer su svjedoci o postojanju, vjeri i identitetu jednog naroda na tim prostorima, kazala je Tošanović.
Ona je podsjetila da su brvnare građene u vrijeme kada nije bilo dozvoljeno podizati hramove od čvrstog materijala, pa su ljudi koristili drvo kao najdostupniji materijal.
– Iako male i skromnih dimenzija, u tim crkvama se ništa manje nije proslavljao Bog nego u velelepnim hramovima u koje danas idemo. One su odraz snažne vjere i istrajnosti naših predaka, rekla je Tošanović, koja je rekla da će nakon ove prezentacije u Herceg Novom uslijediti izložba posvećena crkvama brvnarama.
Drugi dio večeri bio je posvećen podsjećanju na arheološka istraživanja na Savini. Arheolog Đorđe Ćapin podsjetio je da su nalazi iz 2002. godine doprinijeli boljem razumijevanju istorije i arhitektonskog razvoja crkve Svetog Save.
– Arheološka istraživanja pokazuju kako su pojedini objekti, poput crkve Svetog Save na Savini, mijenjali svoj izgled i namjenu tokom vremena. To nam omogućava da pratimo kontinuitet duhovnog i kulturnog života na ovim prostorima, rekao je Ćapin.
Publika je imala priliku da kroz fotografije i dokumentaciju upozna ne samo sa izgledom crkava brvnara, već i sa istraživačkim radom koji osvetljava bogatu crkvenu arhitekturu opštine Herceg Novi.
