Pomenom u Crkvi Svetog Fjodora Ušakova, obilježeno je 26 godina od početka bombardovanja na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju. U prisustvu brojnih građana i predstavnika Opštine, nevladinih organizacija i institucija održan je pomen, uz paljenje svijeća, polaganje vijenaca i cvijeća na spomen obilježje ispred ruske crkve na Savini.
Organizatori su Crkvena opština Topaljsko-hercegnovska, Kolo srpskih sestara Herceg Novi, Društvo srpsko-ruskog prijateljstva za Herceg Novi i Boku i Srpski soko Herceg Novi.
Arhijerejski namjesnik hercegnovski otac Obren Jovanović, protojerej stavrofor, je podsjetio da je u bombardovanju na Srbiju i Crnu Goru postradalo, prema mjerodavnim izvještajima, oko 4 000 ljudi:
– Ja mislim da to zločinačko NATO bombardovanje, agresija i danas dan traje, kroz nečasna djela koja su ostavili. Samo koliko je od psihičkih, psiholoških trauma stradalo ljudi poslije bombardovanja, koliko je ostalo ojađenih majki, sestara, braće, kumova, prijatelja, koliko je djece doživjelo razne traume, koje će nositi čitavog života. Koliko je onih koji su od karcinoma preminuli, koji su ozračeni, od tih bombi koje su bacali na naš narod. Do današnjeg dana kada se vide sve ove statistike, iz godine u godinu uvećava se broj onih, koji stradaju od karcinoma, pogotovo, u tim krajevima gdje su padali ti projektili. Bog je taj koji određuje kakav će kome da bude kraj, kakav će kome da bude put. Kao što je Vladika Nikolaj govorio i svi sveti iz roda našega – da mi hrišćani moramo da pamtimo, da praštamo onako kako je to nama zapisano u Sv. Jevanđelju hrišćanski – da praštamo, ali da pamtimo i znamo da ono što je bilo, to može opet i da se ponovi, poručio je, između ostalog, otac Obren Jovanović, uz blagoslov građanima i zajednicama.
Predsjednica Društva srpsko – ruskog prijateljstva Gordana Bulatović obratila se riječima, da nije ovo samo pomen žrtvama agresije, nego svim žrtvama nasilja raspamećenog svijeta danas i prije:
-Kada smo osveštavali crkvu mitropolit Amfilohije je rekao da je donio čestice Jasenovačkih mučenika. Dakle, i njima i Kosovskim mučenicima i Košarskim mučenicima i lorinim mučenicima, svim mučenicima, svim žrtvama, nasilja danas raspamećenog svijeta. Nekada su drugi silnici bili. Neka im je pomen duši, poručila je Bulatović i dodala da se pomen održao:
-Mi smo održavali ovdje pomen, a malo je bilo zastoja. Počelo je sve svojim tokom i danas bogatije nego ranije, zato što smo se ujedinili. Jedinstvo nam i treba, ako mislimo da opstanemo, na sve ovo što se sprema i događa, na svu ovu borbu za jezik, korijene, naciju, ako sve to izgubimo – izgubili smo sebe, ukazala je Bulatović.
Na spomen obilježje položeni su vijenci i cvijeće žrtvama Nato bombardovanja i svim žrtvama nasilja i mučenicima.
Pomenu su pored brojnih građana, prisustvovali konzul Republike Srbije u Herceg Novom Mićo Rogović, predsjednik SO Herceg Novi Ivan Otović sa saradnicima i drugi predstavnici lokalne uprave, nevladinih organizacija.
Podsjećamo, na današnji dan prije 26 godina počelo je NATO bombardovanje na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju, koje je trajalo 78 dana. Prema nezvaničnim podacima poginulo je oko 2.500 civila, oko 1.000 policajaca i vojnika, a povrijeđeno je preko 12 500 osoba. Konačan broj žrtava nije do danas utvrđen. U Crnoj Gori te 1999. stradalo je sedam osoba – šest građana Crne Gore u Murinu i jedan državljanin Srbije u kasarni Danilovgrad.
U napadu koji je počeo bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN učestvovalo je 19 zemalja svijeta, a na meti su bili vojni i civilni ciljevi na teritoriji Srbije i Crne Gore. Teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, zdravstvene i obrazovne ustanove, medijske kuće i vojni objekti.
Na meti su 24. marta bili kasarna „Milovan Šaranović“ u Danilovgradu, vojni aerodrom u Golubovcima i radarsko-komunikacijski objekat Ratne mornarice Vojske Jugoslavije na Obosniku u Boki Kotorskoj, Crni rt kod Bara. Područje Luštice bombardovano je u tri navrata, a na Rt Arza pale su bombe obogaćene osiromašenim uranijumom.
Bombardovanje Jugoslavije okončano je 10. juna, usvajanjem Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN, nakon čega je uslijedilo povlačenje vojske i policije sa područja Kosova i Metohije i ulazak međunarodnih vojnih trupa.
