Izložba “Zmijanjski vez” Etnološkog odjeljenja Muzeja Republike Srpske iz Banja Luke otvorena je sinoć u galeriji “Josip Bepo Benković”, u okviru programa obilježavanja Dana opštine i Dana oslobođenja Herceg Novog. Postavkom je predstavljena specifičnost zmijanjskog veza, vještine i tradicije koja je uvrštena na UNESCO listu svjetske nematerijalne baštine, a koja svjedoči o vijekovima prenošenoj kreativnosti i osjećajnosti krajiške žene.
Izložbu je otvorila potpredsjednica Skupštine opštine Herceg Novi, Dragana Stanišić koja je izrazila zadovoljstvo činjenicom da je Herceg Novi domaćin izložbe koja pruža priliku da se upoznamo i divimo izuzetnoj vještini i tradiciji koja je važan dio bogate kulturne baštine našeg regiona.
-Zmijanjski vez je mnogo više od umjetnosti veza – to je kulturni simbol, čuvar identiteta i dio nematerijalnog nasljeđa koji je prepoznat i priznat kao vrijedan očuvanja i divljenja. Ova izložba pruža nam priliku da uživamo u postavci koja je posvećena očuvanju i promociji ove vrijedne vještine. Ovdje smo i da se podsjetimo važnosti očuvanja kulturne baštine, koja predstavlja most između prošlosti i budućnosti, tradicije i modernog vremena, istakla je Stanišić.
Kako je kazala, Zmijanjski vez se već deceniju nalazi na listi svjetske nematerijalne kulturne baštine, a ova izložba je plod dugogodišnjeg rada i posvećenosti Etnološkog odjeljenja Muzeja Republike Srpske, koje od 1930. godine pažljivo sakuplja i čuva primjere ovog veza, prenoseći ga s koljena na koljeno.
Stanišić je uputila riječi zahvalnosti autorkama izložbe, Danijeli Đukanović i Dragani Radoji, Muzeju Republike Srpske, kao i novskoj javnoj ustanovi “Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković”, ističući da događaji poput ovog predstavljaju dobar primjer kako treba promovisati kulturno naslijeđe ovih prostora, te uspostavljati i njegovati saradnja sa ustanovama kulture u regionu.
Direktor muzeja Republike Srpske, Davor Strika istakao je da je počastvovan što u Herceg Novom imaju priliku da predstave dio svog kulturnog naslijeđa i izložbu na koju su veoma ponosni, ali i osnaže veze između gradova i muzeja kao osnov za buduću saradnju.
-Sve ove godine Muzej Republike Srpske je radio na promovisanju onoga što je najvažnije i najznačajnije što imamo, a to je naša bogata istorija kulture i tradicije. Vrlo često kažemo i tog smo stava, da neki ljudi pokušavaju da nam ukradu tradiciju. Upravo u tome je značaj naših institucija kulture koje trebaju da pošalju jasnu poruku o našem identitetu, zbog toga sam neizmjerno srećan što smo u Herceg Novom. Siguran sam da je izložba samo početak saradnje između naših gradova i da ćemo u godinama koje dolaze nastaviti da razmjenjujemo izložbe i sve što je dobro, nastaviti sarađujemo u različitim oblastima, kazao je Strika i dodao da je takvu vrstu entuzijazma prepoznao i u hercegnovskom muzeju i galeriji.
Muzej Republike Srpske, centralni je i jedini muzej kompleksnog tipa u kome radi više od 50 stručnjaka iz različitih oblasti. Kroz odsjeke za arheologiju, istoriju, istoriju umjetnosti, etnografiju, etnologiju i prirodnjački odsjek uvjek su spremni na saradnju, kaže Strika.
Bosna i Hecegovina je 2009. ratifikovala Konvenciju o zaštiti nematerijalnog kulturnog nasljeđa, a 2011. je formirala svoju listu koju je između 2011. i 2013. sačinjavalo sedam elemenata među kojima je i zmijanjski vez.
Danijela Đukanović, muzejska savjetnica za zaštitu zbirke tekstila i kostima u Muzeju Republike Srpske, pojasnila je da je nakon istraživanja uvidjela opravdanost inicijative udruženja iz Zmijanje da se zaštiti zmijanjski vez i nađe svoje mjesto na UNESCO listi.
-Postoje brojna udruženja na prostoru Zmijanje i Banja Luke koji su prepoznali ovaj vez kao dio svog kulturnog i nacionalnog identiteta, koji ga rade na autentičan način prilagođen vremenu u kojem živimo. Vez je plavom bojom, nije mijenjao svoje kompozicije niti poprimio kompozicije vezova iz drugih krajeva. Naša tradicija treba da živi, da je afirmišemo i da kao takva bude prepoznata u svijetu, kazala je Đukanović.
Postavka izložbe datira iz 2015. godine i u njoj je 40 predmeta koji su izrađeni tokom 19. vijeka, a otkupljeni u 20. vijeku, a do sada je, između ostalih, prikazana u Briselu, Moskvi, Bugarskoj, Etnografskom muzeju u Beogradu i u više drugih muzeja u Srbiji.
-Naša vizija je da svijetu pokažemo da imamo veoma bogato kulturno naslijeđe, da ono kao takvo mora da bude prepoznato i da ga kao prvo mi moramo zaštiti, a onda i promovisati jer je to naša obaveza, zaključila je Đukanović.
Vez, kao najzastupljenija narodna radinost, predstavlja najbolju prezentaciju bogatstva narodne tradicije, kazala je direktorica Javne ustanove „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“, Gordana Krunić. Kako je dodala, složena geometrijska kompozicija, unikatna tehnika izrade i kolorit zmijanjskog veza ostali su nepromijenjeni do današnjeg dana, zahvaljujući tradiciji prenošenja sa majke na kćerku.
-Ljepota veza kojim smo večeras okruženi djelo je vrijednih ruku krajiških žena, rađeno u surovim klimatskim i istorijskim uslovima borbe žene za svoju porodicu. Kad su stvarale odjeću nisu se zadovoljavale samo funkcionalnim, običnim i prosječnim, svoju i odjeću članova svoje porodice tkale su od konopinog lanenog platna, ukrašavale geometrijskim ornamentima u tamnoplavim tonovima. Tako ukrašena odjeća oslikavala je simbol i status porodice, rekla je Krunić.
Posjetioci galerije sinoć su imali priliku i da pogledaju prezentaciju tehnike izrade zmijanjskog veza koju je održala Svetlana Marković. Krunić je najavila da će Marković danas od 10 do 12 časova održati radionicu izrade zmijanjskog veza za odrasle, a od 14 do 16 časova za djecu školskog uzrasta.
Otvaranju izložbe prisustvovao je i konzul Republike Srbije u Herceg Novom, Mićo Rogović.
Izložba “Zmijanjski vez” biće otvorena 45 dana, do kraja novembra, a iz Herceg Novog nastavnja put do Kotora, Budve i Podgorice.
